Indeks ljudske slobode zajednički objavljuju Cato institut, Fraser institut i Liberales institut FNF fondacije. U okviru indeksa se vrši sveobuhvatno rangiranje 159 zemalja i to na bazi 79 različitih indikatora ličnih, građanskih i ekonomskih sloboda. Kako se navodi u izvještaju, na svjetskom nivou došlo je do blagog narušavanja ljudskih sloboda, odnosno pada sa 7.05 na 6.93 poena (na ljestvici od 10 poena), shodno Indeksu koji prati stanje sloboda od 2008. godine.
Aktuelni Indeks donosi rangiranje na bazi podataka od 2008 do 2015. godine. U samom vrhu liste kada su u pitanju ljudske slobode nalazi se Švicarska, koja je zamijenila Hong-Kong. Potom slijede Novi Zeland, Irska, Australija, Finska, Norveška i Danska. Na posljednjim mjestima se nalaze zemlje poput Egipta, Jemena, Libije, Venecuele i Sirije.
Bosna i Hercegovina ostvarila je sljedeće ocjene: 7.93 za lične slobode (47. pozicija) i 6.61 za ekonomske slobode (99. pozicija), te 7.27 za ukupne ljudske slobode (57. pozicija). Najbolje ocjene naša država ostvarila je u okviru indikatora “Identitet i lični odnosi” (9.3). Što se tiče ekonomskih sloboda, najbolje ocjene, naša zemlja, tradicionalno ostvaruje po pitanju stabilnosti valute (8.4).
– Najveće prepreke za veći stepen slobode u Bosni i Hercegovini se odnose na slabu vladavinu prava, što je zajednički problem svih postsocijalističkih ekonomija u regionu. Shodno tome, nemogućnost Bosne i Hercegovine da osigura vladavinu prava je rezultiralo, između ostalog, sporim ekonomskim rastom, nedostatkom stranih direktnih investicija, ali i visokoj stopi nezaposlenosti – navodi Tanja Porčnik, koatuorica Indeksa ljudske slobode.
U odnosu na region, Bosna i Hercegovina se nalazi na pretposljednjem mjestu. Slovenija prednjači na 36. mjestu, a slijede Hrvatska (43. mjesto), Crna Gora (51. mjesto) i Srbija (55. mjesto). Iza BiH se nalazi Makedonija na 60. mjestu.
– Kada je riječ o ekonomiji naše zemlje, najgore ocjene ostvarujemo po pitanju veličine države i vladavine prava. Ovi faktori blokiraju razvoj privatnog sektora, što jasno pokazuju ostali ekonomski indeksi, poput onih o konkurentnosti, pokretanju biznisa i slično. U osnovni najbolje ocjene postižemo u oblasti koju ne kontroliramo, a to je novac – navodi liberalni ekonomista Admir Čavalić, direktor udruženja “Multi”.
Zemlje koje imaju visok stepen ličnih sloboda, teže da imaju i više ekonomskih sloboda. Analize u okviru Indeksa pokazuju da je izvjesna razlika u stepenu bogatstva između najslobodnijih i najmanje slobodnih zemalja. Tako najslobodnije zemlje svijeta imaju u prosjeku 38.871 dolar dohodak po glavi stanovnika, dok najmanje slobodne u prosjeku imaju $10.346 dohodak po glavi stanovnika. Pored toga, autori su pronašli snažnu korelaciju između ljudskih sloboda i demokratije, sa izuzetkom Hong-Konga.
– Podaci jasno pokazuju da sloboda, u svim svojim dimenzijama, igra centralnu ulogu po pitanju ljudskog progresa – napomenuo je Ian Vasquez, jedan od autora izvještaja.
Izvor: Faktor
