Prema posljednjim podacima iz Konsolidovanog godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta RS, u decembru 2022. godine, na eskrou računu je ostalo samo 2,6 miliona. Pitanje je da li trenutno ima ijedna konvertibilna marka.
Republika Srpska je od prodaje državnog kapitala i sukcesije imovine raspolagala sa milijardu i 481 milion maraka na računima posebne namjene. Prije dvije godine na računu je bilo svega tri miliona i 400 hiljada maraka.
Prema posljednjim podacima iz Konsolidovanog godišnjeg izvještaja o izvršenju budžeta RS, u decembru 2022. godine, na eskrou računu je ostalo samo 2,6 miliona. Pitanje je da li trenutno ima ijedna konvertibilna marka.
“Vidimo da se te informacije i kriju, odnosno maskiraju. Ne vidi se tačno u izvještajima ko je i kako povlačio novac i ko bi to trebalo da vraća. Možemo samo analizirati šta se moglo drugačije sa tim uraditi. Ali da možemo nešto specijalno uraditi, ne možemo. Tog novca više nema, on je potrošen“ , poručuje Jelena Trivić, profesorica Ekonomskog fakulteta.
“Vlada Republike Srpske i ustanove uzele 95 miliona sa eskrou računa. Vlada je uzela 60 miliona maraka sa eskrou računa da zakrpi budžet“… naslovi su koji su godinama bili glavna vijest u medijima.
Krpljenje budžetskih rupa novcem koji je trebalo da bude uložen u privredu sada je došlo na naplatu. Na eskrou je u 2022. godini priliv bio oko milion maraka dok je sa računa uzeto oko milion i sedamsto hiljada konvertibilnih maraka. I tako su se minusi pravili godinama, dok novac nije ispario.
“To su sredstva od privatizacije koja su namjenski trebala biti potrošena za privredu i u projekte koji će donositi ekonomsku korist za našu zemlju. Očigledno su to oni potrošili u neke sumnjive, kontroverzne projekte“, kaže Branislav Borenović, predsjednik PDP-a.
Novac se, između ostalog, koristio za sanaciju i opremanje Poljoprivredne škole u Banjaluci, opremanje dijela bolnice u Prijedoru, izgradnju infrastrukture u Bratuncu. Uzeto je i 17 miliona maraka za izgradnju bijeljinske bolnice. Robne Rezerve Republike Srpske vjerovatno nikad neće vratiti svoj dug od 14 miliona maraka, s obzirom na to da su se upisali na listu propalih preduzeća.
Vlada izbjegava vraćanje novca na ove račune i to na način da jednom godišnje donosi odluku kojom se prolongira obaveza vraćanja za narednu.
“Oni se ponašaju kao da ne treba nikome da odgovaraju, kao da je to njihov privatni novac, a ne novac građana Republike Srpske. Mijenjaju mu namjenu, vrijeme povrata novca, prioritete u koje ulažu. Najveći problem je što se oni još uvrijede kada im postavite pitanje zašto to radite“, kaže novinar i urednik portala Kapital, Siniša Vukelić.
Računi posebnih namjena u Republici Srpskoj napunili su se prodajom državnog kapitala u u Telekomu Srpske u iznosu od milijardu i 263 miliona maraka. Privatizacija kapitala u preduzećima iz naftne industrije RS donijela je 215 miliona maraka, a od Industrije alata u Trebinju milion i po maraka. Poljoprivredni zavod Bijeljina 105 hiljada maraka, a Rudnik krečnjaka i fabrika kreča iz Doboja 60 hiljada.
Izvor: Vijesti.ba
