Tematska sjednica Federalnog parlamenta o problemu zagađenosti zraka u FBiH održana je 15. marta ove godine, a od osam zaključaka sa sjednice, koje je u proteklih šest mjeseci trebalo realizirati Federalno ministarstvo okoliša i turizma, nije urađeno praktično ništa.
Već je sasvim izvjesno da će se stanovnici brojnih gradova u Bosni i Hercegovini i ove zime gušiti u smogu i magli, a lokalne vlasti proglašavati razne crvene, žute i narandžaste meteo-alarme, vanredna stanja i upozoravati da se ne izlazi van bez prijeke potrebe, ili barem maske na licu. O “alarmantnom” zagađenju zraka u BiH priča se već godinama, no, ako je suditi prema mjerama koje poduzimaju nadležni kako bi se ovaj problem riješio, ili makar sveo na neku razumnu mjeru, situacija još nije dovoljno “alarmantna”.
Bit će, ali iduće godine
Pola godine nakon tematske sjednice Parlamenta FBiH, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, predvođeno ministricom Editom Đapo, podnijelo je izvještaj o poduzetim aktivnostima po usvojenim zaključcima Zastupničkog doma Parlamenta.
Prvi zaključak sjednice bio je da se donese novi Zakon o zraku Federacije BiH koji će biti usklađen sa direktivama EU u ovoj oblasti, te da se u Zakonu o zaštiti okoliša, koji je u proceduri, posebna pažnja posveti sistemu okolinskih dozvola i monitoringu kvalitete zraka.
– Obzirom da se aktivnosti Federalnog ministarstva okoliša i turizma baziraju na programu rada koji se priprema tokom tekuće godine za narednu kalendarsku godinu, te kao takav ulazi u program rada Vlade FBiH, uzimajući u obzir ovaj Zaključak Predstavničkog doma, izrada novog Zakona o zaštiti zraka će biti uvrštena u program rada Federalnog ministarstva okoliša i turizma za 2018. godinu – informisala je parlamentarce ministrica Edita Đapo.
Na novi Zakon, dakle, sačekat ćemo do iduće godine, a već možemo pretpostaviti da ni tada neće biti usvojen s obzirom da nam slijedi izborna godina.
I drugi zaključak Parlamenta – da ih Federalno ministarstvo okoliša i turizma svakih šest mjeseci izvještava da li operateri koji već imaju izdate okolinske dozvole ispunjavaju uvjete za rad, bio je “nemoguća misija” za uposlenike Ministarstva. Kako su pojasnili, to pitanje je u nadležnosti Federalne uprave za inspekcijske poslove koja ima “ograničene mogućnosti vršenja adekvatnog nadzora”, a adekvatno praćenje operatora je limitirano i zbog nepostojanja Agencije za okoliš.
Neophodno je, dakle, formirati još jednu budžetsku instituciju-agenciju koja će se pozabaviti ovim pitanjem, i pored postojećeg Fonda za zaštitu okoliša predvođenog velikodušnim SBB-ovim direktorom Fuadom Čibukčićem, koji već raspolaže izdašnim budžetskim sredstvima – a o čemu je Faktor pisao u nekoliko navrata.
No, da ne bi bilo da baš ništa ne rade, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma ističu da vrijedno rade “na razvoju Registra postrojenja i zagađivanjima, kroz praćenje godišnjih ispusta”.
– Upravljanje podacima zahtijeva dodatnu kadrovsku i tehničku osposobljenost – dodaju u Ministarstvu.
Kada je riječ o donošenju Zakona o Fondu za zaštitu okoliša kojim bi se, između ostalog, sredstva koja operateri na ime zagađenja uplaćuju lokalnoj zajednici namjenski usmjerila isključivo za projekte čiji je cilj smanjenje zagađenosti i poboljšanje stanja u oblasti okoliša, i tu je, pogađate, urađeno – ništa. Vlada Federacije nedavno je uputila prijedlog ovog zakona u parlamentarnu proceduru, ali on nije dobio potrebnu većinu u Zastupničkom domu.
Povećanje broja uposlenika
S obzirom na uistinu zahtjevne zadatke koje su dobili od Parlamenta, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma požalili su se da ne raspolažu dovoljnim brojem uposlenika koji bi radili na problemima zagađenja i okoliša.
– Stajališta smo da je sektor okoliša potrebno jačati u pogledu brojnosti uposlenika. Ograničenje jeste moratorij na zapošljavanje Vlade Federacije BiH, tako da mi djelujemo u skladu sa mogućnostima i raspoloživim budžetom. U proteklom periodu pokrenuli smo aktivnosti na popunjavanju radnih mjesta koja su upražnjena zbog penzionisanja državnih službenika – zaključeno je u informaciji Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
Ukratko, umjesto smanjenja zagađenja zraka i disanja punim plućima bez rizika da će oboljeti od karcinoma, sve što građani Federacije mogu očekivati od resornog ministarstva u narednom periodu je povećanje broja državnih službenika koji će se na rješavanju ovog gorućeg problema, bez imalo sumnje, zdušno angažovati. U skladu sa mogućnostima i raspoloživim budžetom.
