Ministarstvo odbrane BiH zajedno sa jednom od zemalja partnera nabavilo je sistem protivdronske zaštite pri čemu ovi sistemi imaju višestruku namjenu kako u civilne tako u vojne svrhe.
Zaštita objekata kritične infrastrukture kako civilne tako i vojne, značajno je promijenjena pronalaskom novih tehnologija. Braniti i štititi kritičnu infrastrukturu bila ona pokretni objekt ili nepokretna imovina, zahtijeva cjelodnevnu budnost i spremnost.
Kao mjera povećanja budnosti i spremnosti za odbranu objekata kritične infrastrukture, izvršena je nabavka antidron sistema pod pokroviteljstvom Ministarstva odbrane BiH, a prema riječima ministra odbrane Zukana Heleza sve uz podršku jedne od zemalja partnera.
O ovoj nabavci izuzev osnovnih podataka javnost u BiH nije upoznata što je slučaj i u zemljama svijeta kada je u pitanju ova tehnologija. Međutim, ono što je potrebno jeste razumijevanje šire, civilne upotrebe i zloupotrebe dronova i bespilotnih letjelica odnosno kako to antidron sistemi “ruše dronove”.
Protivdronska odbrana
Za svaki vid sigurnosnih ili vojnih mjera vrlo brzo uspostavlja se i sistem protivmjera, pa je tako u posljednjih deset godina razvijen set tehnologija za protivdronsku borbu i odbranu. Ključna stavka razvoja antidron sistema jeste način odnosno tip upravljanja dronova pa je tako za svaki od tipova dronova uspostavljena serija uređaja i sistema za suprotstavljanje.
Osnovni model upravljanja komercijalnim dronovima jesu radio-frekvencije kojima se od strane operatera upravlja dronom u prostoru. Za dronove sa RF upravljanjem je razvijen i najveći broj antidron sistema pri čemu dronovi vojne namjene imaju veću otpornost na sve tipove ometanja u zavisnosti od tehnološkog napretka.
U tom pogledu antidron sistemi za RF ometanje predstavljaju najčešći tip sistema za protivdronsku borbu, a funkcioniraju po principu da antenski sistemi otkrivaju prisustvo drona dok napredniji sistemi vrše i klasifikaciju drona.
Nakon otkrivanja pozicije antenski sistemi odašilju jake frekvencije “napadajući upravljački signal” drona sa operaterom, čime operater gubi kontrolu nad letjelicom. U zavisnosti od programiranja i softvera drona, nakon što ometanje presretne upravljački signal, dron može da se u kontroliranom letu prizemlji, vrati na polaznu tačku ili ostane na mjestu.
RF ometanje ima brojne prednosti pri čemu je jednostavnost primjene vodeća s obzirom na to da se na ovaj način vrlo jednostavno mogu štiti kako civilni tako i vojni objekti u ograničenom dometu.
S druge strane, upravo je ograničeni domet jedan od vodećih mana zbog čega nerijetko antidron sistemi sa RF ometanjem mogu ometati i druge uređaje. Također, RF ometanje je najdjelotvornije primjenjivo na civilne dronove što djelimično ograničava djelokrug upotrebe
Dronovi sa upravljanjem uz pomoć GPS-a mogu se ometati GPS ometačima koji imaju slična svojstva kao i RF antidron sistemi. Za razliku od antidron sistema za RF ili GPS ometanje kao najnaprednija opcija koriste se i antidron sistemi sa tzv. “spoofing” tehnologijom.
Kod spoofing metode, uređaji sa antidron sistema vrše enkripciju odnosno prodor upravljačkog kanala kojim se upravlja dronom čime se u potpunosti preuzima kontrola nad dronom od strane tima za protivdronsku borbu. Također, spoofing metoda omogućava brzo lociranje mjesta odakle je upravljano dronom što uvelike olakšava istragu u slučaju zloupotrebe ili neovlaštenog snimanja kritične infrastrukture.
U eksperimentalnim uslovima razvijaju se i drugi modeli protivdronske borbe pri čemu se u budućnosti velike nade polažu u laserske sisteme za protivdronsku borbu. Međutim, ovi sistemi iako uspješno isprobani, imaju brojna atmosferska i operativna ograničenja.
Prioritetna infrastruktura?
Sistemi za protivdronsku borbu uglavnom imaju otvorenu infrastrukturu u zavisnosti od konstrukcije ali i dometa. S tim u vezi razlikuju se mobilni i fiksni sistemi sa brojnim iteracijama i podjelama.
Tendencija razvoja ovih sistema usmjerena je na minijaturizaciju za civilne potrebe pa su tako izraelske kompanije razvile antidronski sistem u obliku školske torbe koji radi na principu aktivne zaštite.
Pored vojne upotrebe i zaštite vojnih objekata aerodroma, komandno-štabnih centara, tvornica vojne industrije i drugo, od presudnog značaja je razvijati i sisteme za protivdronsku odbranu civilnih objekata kritične infrastrukture.
U tom smislu postoji sistem sigurnosnih procjena za izradu planova protivdronske borbe s obzirom na to da neki objekti imaju samo periodičnu potrebu za aktivacijom ovih sistema. Najbolji primjer jesu sportske manifestacije visokog rizika, zbog čega zemlje svijeta ali i regije opremaju policije antidronskim puškama ili mobilnim sistemima malog dometa.
Također i objekti policijskih agencija kao i objekti parlamenta ili predsjedničkih rezidencija, nerijetko su prioritetna infrastruktura za štićenje sa protivdronskim sistemima.
Iskustva i značaj za BiH
Najnovija iskustva Ministarstva odbrane BiH sa preletima neidentifikovanih dronova inicirali su nabavku protivdronskog sistema pri čemu se proces protivdronske zaštite ne smije zaustaviti samo na vojnoj infrastrukturi.
Lokalni mediji su prenijeli da je 20. juna 2024. godine zabilježen incident koji je mogao rezultirati tragično kada je na sportskom događaju helikopter MUP RS-a pogodio civilni dron. S druge strane treba istaći i to prva institucija u BiH koja je nabavila protivdronske sisteme je MUP RS sa nabavkom antidronske puške Harppy 120V ruske proizvodnje.
Šteta na helikopteru nije bila značajna ali je ovaj primjer otvorio prostor za razmatranje prioritetne nabavke mobilnih protivdronskih sistema za zaštitu sportskih dešavanja, koncerata ili generalno okupljanja na kojima bi zloupotreba dronova imala šire implikacije.
Preleti komercijalnih dronova su nešto što će u budućnosti biti jedan od sve češćih sigurnosnih izazova i prijetnji, a koji zahtijevaju zajednički odgovor kroz uređivanje zakonsko-pravne regulative za posjedovanje i registriranje dronova ali i razvoja sistema aktivne i pasivne odbrane vojnih i civilnih objekata.
Sigurnosni izazovi 21. stoljeća neće čekati sisteme nacionalne sigurnosti da se sporo i nedovoljno adekvatno pripreme za njih, s toga bi se imajući u vidu dosadašnja iskustva i druge institucije u BiH trebale odlučiti za sličan korak kao Ministarstvo odbrane BiH.
Izvor: Klix.ba
