U poslednjih nekoliko sedmica na više dijelova vodotoka Sane i njenih pritoka pojavila su se jata kormorana, a ovdašnji ribolovci kažu kako se radi o pticama koje u značajnoj mjeri uništavaju riblji fond.
Nirzad Karamujić, sekretar Ribolovnog društva „Devet rijeka“, koje gazduje ovdašnjim rijekama, ističe kako u poslednje vrijeme dobijaju dojave o njihovom prisustvu, te da planiraju poduzeti određene mjere. Karamujić navodi kako je ovo ribolovačko društvo nedavno obavilo značajno poribljavanje Sane i njenih pritoka ribljom mlađi, kao i odraslom ribom, te im je stalo da očuvaju brojnost ribljeg fonda.
-U narednom periodu planiramo poduzimati određene radnje kako bismo uplašili kormorane i pokušali ih otjerati s ovih prostora, navodi Karamujić. Značajnije prisustvo kormorana ili velikog vranca, kako se još naziva ova ptičja vrsta, na ovim prostorima evidentirano još prije dvadesetak godina, ali ranije ih nije bilo u ovolikom broju. Ribolovci kažu kako je za svakog pojedinačnog kormorana dnevno potrebna količina ribe od 2 do 4 kilograma. Kormorani na Sani u prosjeku borave oko šest mjeseci i to u periodu od oktobra do marta.
-Za to vrijeme oni zaista unište puno ribe, posebno kada su u ovolikom broju kao u zadnje vrijeme. Posebno je kritično što kormorani love u vrijeme mrijesta i kada se vrši poribljavanje rijeka, a nama je zbog razvoja ribolovnog turizma veoma važna brojnost ribe, kažu ribolovci.
Poznavaoci ptičjeg svijeta ističu kako se kormoran nalazi na crvenoj, odnosno zaštićenoj listi životinja, što znači da je riječ o ugroženoj vrsti čiji je odstrel strogo zabranjen. Kormoran važi za vječitog neprijatelja ribolovaca, a naraste i do 95 centimetara i mase od 3,5 kilograma. U potrazi za hranom može preći udaljenosti od hiljadu kilometara, a lovi u vodi roneći za ribom i do dubine od 13 metara. Najčešće jedu ribe veličine 10 do 25 centimetara, ali u nekim slučajevima uzimaju ribe do 40, te ekstremno i od 60 centimetara. Zanimljivo je da ženke najčešće uzimaju veći broj manjih primjeraka, dok se mužjaci hrane krupnijom ribom. U prirodi, sem čovjeka, nemaju prirodnih neprijatelja.
Zaštitari životinja, međutim, tvrde kako kormorani prilikom lova najčešće biraju bolesnu i manju ribu koja ekonomski nije vrijedna, te da time ne proizvode tolike štete po riblji fond kako se to obično misli.
