Izlaznost na izborima u Izraelu zasad je najveća u više od četiri decenije, tačnije 49 godina, dok građani biraju između političkih opcija u utrci koju mnogi smatraju jednom od najvažnijih u historiji zemlje.
Prema anketama objavljenim u petak, aktuelni premijer Benjamin Netanyahu i bivši vojni komandant Gadi Eisenkot gotovo su izjednačeni u utrci za premijersku funkciju. Ipak, prema projekcijama, nijedan od njihovih političkih blokova neće osvojiti 61 mjesto potrebno za formiranje parlamentarne većine, zbog čega bi pregovori o novoj vladi mogli trajati sedmicama ili mjesecima, piše BBC.
Izborna kampanja obilježena je pitanjima sigurnosti i demokratije, a glasanje se široko posmatra kao svojevrstan referendum o Netanyahuovoj vladavini.
Nekoliko vodećih stranaka u utorak ujutro prijavilo je navodne nepravilnosti na biračkim mjestima širom zemlje. Međutim, Centralna izborna komisija Izraela saopćila je da nema dokaza o sistematskom manipuliranju glasačkim listićima.
Izraelski proporcionalni izborni sistem podrazumijeva formiranje koalicionih vlada, a pregovori o vlasti nerijetko dovode do neočekivanih saveza. Ovoga puta utrka je posebno neizvjesna, a politički akteri već su postavili granice mogućih dogovora.
Eisenkot, lider novoformirane stranke Yashar, predvodi takozvani blok promjena, čiji je zajednički cilj smjena Netanyahua uprkos ideološkim razlikama među strankama. U tom bloku su i bivši premijer Naftali Bennett, Avigdor Lieberman i bivši general Yair Golan.
Netanyahu, koji je prvi put postao premijer 1996. godine, za povratak na vlast oslanja se na saradnju s krajnje desnim i ultraortodoksnim strankama koje čine njegovu sadašnju vladajuću koaliciju.
Na izborima učestvuju i dva bloka arapskih stranaka. Arapi čine približno petinu stanovništva Izraela, a dio njih izjašnjava se kao palestinski građani Izraela. Njihove stranke mogle bi imati važnu ulogu u formiranju vlasti, iako su gotovo sve vodeće jevrejske stranke isključile mogućnost saradnje s njima.
Sigurnost, demokratija i vojna obaveza u fokusu kampanje
Opozicija je kritikovala Netanyahua zbog sigurnosnog propusta koji je prethodio napadima Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno gotovo 1.200 ljudi, dok je 251 osoba odvedena u Gazu kao talac.
Opozicione stranke traže nezavisnu istražnu komisiju koja bi ispitala okolnosti napada. Netanyahu se tome dugo protivio, tvrdeći da bi takva komisija bila pristrasna prema njemu.
Kritike su usmjerene i na stanje demokratije, dok se Netanyahu suočava sa suđenjem zbog optužbi za korupciju, koje negira, te nastavlja zagovarati sporne reforme pravosudnog sistema. Te reforme ranije su izazvale masovne proteste.
Netanyahu se u kampanji predstavlja kao lider koji može osigurati sigurnost Izraela, ističući, kako tvrdi, strateške uspjehe u ratovima na Bliskom istoku i bliske odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
U završnici kampanje pojavili su se i medijski izvještaji da je Netanyahu zagovarao nove vojne udare na Iran, ali da se tome usprotivio izraelski vojni vrh te da Trump nije dao zeleno svjetlo. Netanyahu je negirao oba izvještaja. Pažnju je izazvala i njegova objava slike generisane umjetnom inteligencijom na kojoj nuklearna bomba pogađa Tel Aviv, uz upozorenje da je on jedini lider koji može zaštititi Izrael ako Iran dođe do nuklearnog oružja.
Još jedno važno pitanje je vojna obaveza ultraortodoksnih Jevreja. Netanyahuova vlada nije provela odluku Vrhovnog suda prema kojoj muškarci iz ove zajednice koji se cjelodnevno posvećuju vjerskom učenju trebaju služiti vojsku. To je izazvalo nezadovoljstvo u vrijeme kada su hiljade drugih građana mobilizirane zbog ratova.
Eisenkot u velikoj mjeri zastupa sličan stav kao Netanyahu kada je riječ o Gazi. Obećao je okončanje Hamasove vlasti na toj teritoriji u roku od 18 mjeseci, putem mirovnog plana pod vodstvom SAD-a ili, ako bude potrebno, vojnim putem.
Izrael je nastavio gotovo svakodnevne napade na Gazu i nakon što je prošle godine dogovoreno primirje, tvrdeći da cilja pripadnike Hamasa. Prema podacima ministarstva zdravstva u Gazi, kojim upravlja Hamas, od početka rata ubijeno je više od 74.000 ljudi. Ujedinjene nacije smatraju ove podatke pouzdanim.
Izraelsko djelovanje u ratu izazvalo je sve veće međunarodne kritike i pogoršanje odnosa s dijelom saveznika. Eisenkot uglavnom podržava izraelska naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, koja su prema međunarodnom pravu nezakonita, ali se zalaže za suzbijanje nasilja ekstremističkih jevrejskih doseljenika. Govorio je i o mogućnosti palestinske autonomije ili ograničene državnosti, uz zadržavanje izraelske sigurnosne kontrole.
Rješenje o dvije države, odnosno uspostavljanje nezavisne Palestine koja bi mirno koegzistirala s Izraelom, gotovo je nestalo iz glavne političke struje u Izraelu.
Ishod bi mogao odgoditi formiranje nove vlade
Iako se izbori često predstavljaju kao direktna utrka između Netanyahua i Eisenkota, nije isključeno da premijer postane neki drugi politički lider ako njegova stranka uskrati podršku koaliciji bez dogovora o vodećoj funkciji.
Jedan od mogućih ishoda je politički zastoj u kojem nijedan blok ne uspije osigurati većinu, a ne bude moguće formirati ni manjinsku vladu. U tom slučaju bili bi raspisani novi izbori, dok bi Netanyahu ostao privremeni premijer.
Izraelske televizije trebale bi objaviti izlazne ankete u utorak u 22 sata po lokalnom vremenu, koje će dati prve naznake izbornog rezultata, iako se mogu znatno razlikovati od konačnih podataka.
Oko 70.000 Izraelaca navodno se vratilo iz inostranstva kako bi glasali, dok će stotine hiljada građana prvi put učestvovati na izborima. Glasaju i brojni vojnici i rezervisti, čiji se glasovi počinju prebrojavati kasnije, što bi moglo utjecati na konačan rezultat.
Između 2019. i 2022. godine Izrael je održao pet izbora zbog nemogućnosti stranaka da postignu stabilne dogovore o formiranju vlasti. Novi izborni zastoj mogao bi ponovo otvoriti pitanje političke stabilnosti zemlje.
Izvor:Vijesti.ba
