Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari obavljena je prije 15 godina, kada je u mezarju Memorijalnog centra ukopano prvih 600 žrtava genocida u Srebrenici počinjenog u julu 1995. godine. Do danas je u mezarju Memorijalnog centra ukopano 6.575 žrtava.
Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je u razgovoru za Fenu kazala da je do sada identificirano 20 žrtava genocida koje bi trebale biti ukopane na zajedničkoj dženazi 11. jula ove godine u Memorijalnom centru u Potočarima, odnosno za koje su se njihove porodice izjasnile da će ukopati njihove posmrtne ostatke.
Čengić navodi da su među identificiranim žrtvama dva maloljetnika koji su imali 16 godina kada su ubijeni. Vesid Ibrić imao je 16 godina kada je ubijen. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su 2001. godine iz masovne grobnice Liplje, na području Zvornika. Faris Mehmedović također je imao 16 godina kada je ubijen, a njegovi posmrtni ostaci eksuhumirani su iz dvije sekundarne masovne grobnice. Dijelovi skeleta pronađeni su 2000. godine u masovnoj grobnici Glogova, na području Bratunca i 2009. godine u masovnoj grobnici Zalazje, na području Srebrenice.
Čengić napominje da ovo još uvijek nije konačan broj žrtava koje će biti ukopane na zajedničkoj dženazi u Potočarima ove godine. Planirano je u narednom periodu da se izvrše identifikacije u Podrinje identifikacionom projektu (PIP) u Tuzli, odnosno sve do dženaze.
– U Podrinje identifikacionom projektu, pored posmrtnih ostataka žrtava za koje su se porodice odlučile da će ih ukopati na ovoj dženazi, nalaze se i posmrtni ostaci žrtava genocida za koje se porodice još nisu odlučile na ukop. Riječ je o posmrtnim ostacima žrtava koje su zvanično identificirane, dakle i na temelju DNK analize i od strane porodica, ali uglavnom zbog nekompletnosti skeleta porodice se još nisu odlučile za ukop – pojašnjava Čengić.
Dodaje da se trenutno u PIP-u nalaze posmrtni ostaci 47 žrtava koji su zvanično identificirani. Takođe, u PIP-u se nalaze posmrtni ostaci 133 žrtve koje su identificirane na temelju DNK analize, ali još nisu od strane porodica. Riječ je o aktivnim slučajevima koji će biti identificirani u narednom periodu.
Čengić podsjeća da su posmrtni ostaci ovih žrtava ekshumirani u ranijem periodu iz masovnih grobnica na području Donjeg Podrinja. Napominje da je posljednja masovna grobnica iz koje su ekshumirane žrtve genocida, masovna grobnica pronađena 2015. godine na smetljištu u Kozluku, na području Zvornika, iz koje je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka, od čega 15 kompletnih i 40 nekompletnih posmrtnih ostataka žrtava genocida.
– U Podrinje identifikacionom projektu u Tuzli nalaze se i posmrtni ostaci žrtava koje su već ukopane kao nekopletne, ali su naknadno pronađeni i identificirani dijelovi njihovih skeleta. Riječ je o dijelovima skeleta više od 900 žrtava. Dakle, utvrđen je identitet posmrtnih ostataka na temelju DNK analize i riječ je o posmrtnim ostacima žrtava koje su već ukopane, ali će se njima u narednom periodu dodati naknadno pronađeni i identificirani dijelovi tijela, odnosno izvršit će se rasocijacija ili kompletiranje tijela – pojasnila je Čengić.
Kaže da je do sada u Potočarima izvršena reekshumacija radi reasocijacije za 544 žrtve genocida, a 10 žrtava genocida je reekshumirano u drugim lokalnim mezarjima, koje nisu ukopane u Potočarima nego na drugim mjestima.
Čengić podsjeća da je u mezarju Memorijalnog centra u Potočarima do sada ukopano 6.575 žrtava genocida, a 235 žrtava genocida ukopano je izvan Potočara u lokalnim mezarjima, prema željama njihovih porodica.
Prva kolektivna dženaza u Memorijalnom centru u Potočarima obavljena je 2003. godine, kada je u tri faze ukopano gotovo hiljadu žrtava, tačnije 969. U martu te godine ukopano je 600 žrtava, u julu 282 i u septembru iste godine 87 žrtava.
Najstarija žrtva koja je do sada ukopana u Potočarima je Šaha Izmirlić, rođena 1901. godine, a najmlađa novorođenče – djevojčica Muhić.