Danas se navršavaju se 23 godine od početka vojno-policijske akcije “Oluja” u Hrvatskoj, u kojoj je iz svojih domova protjerano više od 200.000 krajiških Srba, a poginulo ili se vodi kao nestalo više od 2.000.
U Srbiji se odaje počast žrtvama, dok se u Hrvatskoj slavi Dan pobjede. Akcija je počela 4. augusta 1995. godine – ofanzivom hrvatske vojske i policije i jedinicaa Hrvatskog vijeća odbrane na područja Banije, Liike, Korduna i sjeverne Dalmacije. Operacijom “Oluja” hrvatska vojska je vratila u ustavno-pravni poredak Hrvatske teritoriju koja se do tada nalazila pod kontrolom samozvane Republike Srpske Krajine, osim područja istočne Slavonije.
Delegacije Hrvatskog sabora, Vlade RH i Grada Zagreba položile su vijence na zagrebačkom groblju Mirogoj ispred Zida boli, kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja, na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i na Krematoriju kod zajedničke grobnice za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata.
– Danas smo članica EU, NATO-a i slobodna smo država. Bez svih ovih ljudi kojima smo se danas došli pokloniti, svega toga ne bi bilo. Na ovaj način im želimo reći jedno veliko hvala – rekao je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, koji je vijenac položio u ime Vlade RH.
U ime Hrvatskog sabora, vijenac je položila izaslanica predsjednika Sabora i predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Irena Petrijevčanin Vuksanović.
– Oni koji su položili život na oltar domovine da su danas živi tražili bi samo više rada, ozbiljnosti, solidarnosti i socijalne pravde. I to je nama, koji smo živi i koji smo nastavili živjeti poslije te briljantne akcije, obaveza na svim razinama – od općina, gradova i županija do državne razine. Više reda rada, solidarnosti, socijalne pravde i brige za običnog čovjeka – rekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Od početka ratova na prostorima bivše SFRJ 1991. godine, u Srbiji je utočište potražilo 610.000 Srba iz Hrvatske i BiH, od kojih danas status izbjeglice iz Hrvatske ima još oko 18.000 ljudi.
Državna komisija za nestale Srbije navodi da od Hrvatske traži verifikaciju 695 nestalih osoba, ekshumaciju njih 74 i identifikaciju oko 900 već ekshumiranih.
Hrvatska 5. avgust slavi kao dan pobjede, dok Srbi pomenima odaju počast žrtvama. Centralna državna manifestacija u Srbiji održava se u Bačkoj Palanci, a svečana manifestacija Dana pobjede u Hrvatskoj obilježava se u nedjelju u Kninu.
Srpsko narodno vijeće iz Zagreba objavilo je Izjavu sjećanja u povodu 23. godišnjice Oluje u kojoj su izrazili žaljenje zbog svih žrtava i svih onih koji su u ratnim razaranjima ostali bez svojih bližnjih, prijatelja i domova, ali i zato što rat, kako ističu, nije završio tom akcijom.
– Žalimo nad činjenicom da su životi svih nas početkom ratnih razaranja zauvijek promijenili svoj tok. Izgubili smo živote kakve smo poznavali. Također, žalimo što rat nije završio operacijom ‘Oluja’, kako za srpske civile koji su ostali na svojim pragovima, tako i za sve nas koji danas živimo u Hrvatskoj – ističu u izjavi.
Iz SNV-a napominju da Hrvatska živi svoje postratno vrijeme, ali i ocjenjuju da je ono daleko od postkonfliktnog društva mira.
– Vojno – policijskom operacijom ‘Oluja’ Hrvatska je vratila svoju teritorijalnu cjelovitost temeljenu na Rezoluciji UN-a. No, teško je razumjeti uništavanje na desetke hiljada kuća, sječu stabala bagrema i zalijevanje maslina mazutom u Dalmaciji, a kamoli ubijanje nedužnih i golorukih u njihovim dvorištima, najčešće starih i nemoćnih, te mučenje i zlostavljanje zarobljenih.
Naša je dužnost sjećanje na zločine počinjene u ratu nad čovjekom, bilo kojim. Naša je dužnost inzistirati na tome da sve žrtve imaju pravo na spomen, a svi ljudi pravo na miran život – ističu iz SNV-a.
Pozvali su, stoga, sve sugrađane i državne dužnosnike da imaju na umu navedeno kada slave pobjedu.
– Cijena te pobjede nisu samo životi nedužnih u ‘Oluji’ i prije nje, nego i društvo koje se ni danas nije u stanju suočiti s vlastitom prošlošću. Nastojanje da se loša i sramotna prošlost u Drugom svjetskom ratu poražene nacifašističke i ustaške ideologije pokaže boljom, nije samo opasna za trenutak u kojem živimo i u kojem pišemo desetu ‘Izjavu sjećanja’, nego prijeti oduzeti nam našu budućnost – naglašavaju iz SNV-a.
Najavili su da će, kao i svake godine, obilježiti stradanje civila tokom i nakon “Oluje”.
– U rukama imamo samo cvijeće i svijeće i ništa više od toga. Naše je pravo živjeti u miru i sjećati se onih bez kojih smo ostali. Od tog ne odustajemo, kao što ne odustajemo ni od očekivanja da će naša država, Republika Hrvatska, u skladu sa preuzetim međunarodnim obavezama, kazniti počinitelje ratnih zločina nad srpskim civilima i zarobljenicima, te priznati okolnosti i činjenice njihova stradanja i pridružiti nam se u spomenu na njih – stoji u izjavi SNV-a koju je potpisao zamjenik predsjednika, Aleksandar Milošević.
