Sve je više izvještaja u medijima o tome kako građani Hrvatske odlaze u susjedne zemlje u šoping hrane, naročito ljudi u Slavoniji kojima je bosanska Posavina zbog povoljnijih cijena postala omiljena destinacija za kupovinu vikendom. Stoga smo odlučili provjeriti kakve su cijene pojedinih prehrambenih artikala u prodajnim lancima u Italiji, Sloveniji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Zanimalo nas je koliko u svim tim državama koštaju kruh, mlijeko, ulje, brašno, riža i tjestenina, od voća smo provjerili koliko stoji kilogram banana, limuna i jabuka, od mesa piletina i svinjetina, te začin Vegeta i omiljeni slatki namaz Nutella.
Meso mnogo jeftinije u BiH i Srbiji
Ispostavilo se da se građanima Hrvatske koji su blizu granice s Mađarskom, Srbijom i BiH itekako isplati otići u veći šoping hrane, s obzirom na to da je većina prehrambenih artikala široke potrošnje jeftinija u tim državama. Italija je pak uvjerljivo najskuplja, no oni koji idu u kupovinu hrane u Italiji mogu zato računati na veći izbor u supermarketima, te za Italiju specifične proizvode kojih baš i nema na policama hrvatskih trgovina.
Srbija i BiH su najpovoljnije destinacije za kupovinu hrane, te je u njima većina proizvoda jeftinija nekoliko kuna nego u Hrvatskoj, pa i kada je riječ o brendovima hrvatske proizvodnje. Meso je značajno jeftinije u Srbiji, BiH i Mađarskoj – piletina i za 10-15 kuna po kilogramu – nego u Hrvatskoj. Vegeta je također jeftinija u susjednim državama, kao i banane, no cijene brašna, riže i limuna su slične kao i u Hrvatskoj.
U Italiji je sve skuplje nego u Hrvatskoj, osim Nutelle
No, postoje i neke znakovite razlike u cijenama, primjerice u vezi Nutelle, koja je najskuplja u Hrvatskoj, a najjeftinija u Italiji gdje pakiranje od jednog kilograma košta manje od 40 kuna, dok je u Hrvatskoj 58 kuna. U ostalim je zemljama između 40 i 50 kuna.
Cijene smo našli na stranicama popularnih supermarketa u spomenutim državama, kao što su npr. Coop u Italiji, Maxi u Srbiji, Bingo u BiH, itd. Provjerili smo i koliko isti artikli koštaju kod konkurencije te smo sve to dodatno provjerili kod prijatelja i poznanika koji žive u tim državama i redovito kupuju u tamošnjim trgovinama.
U prekogranični šoping bolje je ići u manja mjesta
Tako smo saznali i neke kulturalne specifičnosti pojedinih zemalja, primjerice to da se u Italiji baš i ne jede mnogo kruha, pa visoka cijena ove namjernice i nije neki problem. U Italiji je 2015. zabilježeno najmanje korištenje kruha u povijesti, prosječno 90 grama dnevno.
Razlike u cijenama postoje i u odnosu na to u kojem se dijelu zemlje ide u prekograničnu kupovinu. Veći su gradovi redovito skuplji od manjih, što znači da je u Srbiji bolje ići u pogranični šoping u neko malo vojvođansko mjesto sa supermarketom, nego na izlet do Novog Sada ili Beograda.
