Europa je pokazala da može djelovati zajedno, rekla je njemačka kancelarka Angela Merkel
U borbi protiv ekonomske krize koju je izazvala pandemija koronavirusa, članice EU su se složile oko najvećeg budžetskog i finansijskog paketa u svojoj istoriji.
– Dogovor pokazuje naše uvjerenje u zajedničku budućnost, rekao je predsjednik Savjeta EU Šarl Mišel.
On je bio domaćin samita i na Twitteru je rječju “Dogovor” objavio da je samit završen i da je postignut rezultat.
Paket je vrijedan ukupno 1,8 biliona eura – od toga su 1.074 milijardi evra za sedmogodišnji budžet od 2021. do 2027. i 750 milijardi eura ekonomski i investicioni program za borbu protiv posljedica pandemijske krize.
Fond za oporavak od posljedica korone iznosi 750 milijardi eura, od čega 360 milijardi ide na zajmove, a 390 milijardi eura na bespovratnu pomoć zemljama članicama. Kancelarka Angela Merkel izrazila je olakšanje i rekla da se radilo o tome da se pokaže odlučnost.
– Nije bilo lako, rekla je Merkel.
Za nju je najvažnije da su se na kraju ipak dogovorili. Nova situacija zahtijeva i nove metode, rekla je Merkel i dodala da joj je mnogo lakše što je Evropa nakon teških pregovora pokazala da “ipak može zajedno da djeluje”. Njemačka kancelarka je rekla da je to ispunjava nadom i daje joj snagu.
Francuski predsjednik Emanuel Makron kaže da je ovo “historijski dan za Evropu”. Ishod pregovora je opisao kao šansu.
Merkel i Makron su se zajedno pojavili pred novinarima nakon završetka samita, demonstrirajući jedinstvo.
EU se prvi put zadužuje
Ovim finansijskim paketom Europska unija želi da se bori protiv “historijskog” ekonomskog pada i sačuva svoje tržište. Istovremeno treba da se investira prelazak na digitalnu i ekološku privredu. Zbog toga se EU po prvi put zadužila u ovako velikom obimu. Dugovi će zajednički biti vraćani u decenijama koje slijede.
Takozvane “štedljive zemlje” su na kraju ipak prihvatile zajedničko zaduživanje kao i činjenicu da novac zemljama teško pogođenim koronom ne ide kao kredit/zajam već kao pomoć.
U ponedeljak su razriješena dva najkontroverznija pojedinačna pitanja, čime je raščišćen put za cjelokupni dogovor.
S jedne strane, pronađen je kompromis o srži programa korona-pomoći: takozvane štedljive države prihvatile su zajednička dugovanja kao i činjenicu da novac državama članicama koje su teško pogođene koronom ne ide kao kredit/zajam već kao bespovratna pomoć.
Zauzvrat, Njemačka, Francuska, Italija i Španija složile su se da smanje ukupnu sumu bespovratne pomoći sa 500 milijardi na 390 milijardi eura. Pored toga, dogovoreno je da se u okviru korona-pomoći izdvoji i suma od 360 milijardi eura koja bi se davala u vidu kredita.
Ključne tačke: iznos pomoći, formula vladavine zakona
Druga prelomna tačka je razjašnjena sinoć: pronađena je formula za povezivanje fondova EU sa poštovanjem vladavine zakona, koju je usvojilo svih 27 zemalja.
Ranije su se Poljska i Mađarska žestoko usprotivile takvom mehanizmu, posebno zato što je protiv obje zemlje pokrenut postupak zbog kršenja osnovnih vrijednosti EU.
Međutim, nekoliko drugih zemalja EU insistiralo je da se zaustavi isplata iz fondova EU – ako se krše zajedničke vrijednosti.
Kompromisnu formulu odnosno klauzulu, razvilo je nekoliko zemalja, a premijer Letonije Krisjanis Karins ju je predstavio na samitu. Međutim ova klauzula različito se tumači: Dok su je zvaničnici EU opisali kao efikasan mehanizam, poljska novinska agencija PAP citirala je izvore poljske vlade po kojima su veze između poštovanja vladavine prava i isplata novca iz fondova EU – uklonjene. Mađarski mediji proslavili su sporazum oko te kalauzule – kao pobjedu premijera Viktora Orbana, prenosi DW.
Izvor: Oslobođenje.ba
