Grad Bihać posljednjih je godina doživio ekspanziju turizma, značajnim dijelom zbog Nacionalnog parka “Una”, ali i drugih zanimljivosti i prirodnih ljepota, adrenalinskih sportova i sportova na vodi te lovnog i ribolovnog turizma.
Šefica Odsjeka za strateško planiranje i upravljanje projektima Grada Bihaća Jasmina Beširević istakla je u razgovoru za Fenu da je Zakon o turizmu Unsko-sanskog kantona propisao da općine ili gradovi sa područja USK mogu osnovati vlastite Turističke zajednice te da je Gradska uprava Bihaća tu odluku spremno dočekala i osnovala Turističku zajednicu Grada Bihaća u decembru prošle godine.
Objasnila je da su osnovni razlozi za osnivanjem TZ Grada Bihaća planski, a ne stihijski, kao i razvoj i unapređenje turizma, podizanje kvaliteta turističkih i drugih komplementarnih usluga, očuvanje i stvaranje prepoznatljivog i privlačnog turističkog ambijenta uz korištenje svih komparativnih prednosti Bihaća, kao grada sa dugom historijom, 758 godina postojanja i grada koji obiluje prirodnim ljepotama.
Beširević je istakla da u narednim danima očekuju stupanje na snagu Odluke kojom je osnovana TZ Grada Bihaća i provođenje daljnje procedure oko uspostave i početka rada te zajednice.
Govoreći o problemima u turizmu, Beširević je kazala da su u Bihaću, kao i ostalim gradovima Federacije BiH identični ili barem slični.
Naglasila je da su osnovni uzrok tome nedostatak legislative ili neprovođenje postojećih zakona, uslijed čega su lokalne zajednice uskraćene za vlastite prihode od boravišnih taksa, koje čine osnovna sredstva za razvoj i unapređenje te veoma značajne privredne djelatnosti, ali i podatke o stvarnom broju dolazaka i noćenja turista, zemlje prebivališta turista i podataka, koji su osnova za pravljenje razvojnih planova u oblasti turizma i strateških dokumenata.
Za Grad Bihać, dodala je Beširević, jedan od uzroka nastanku problema u oblasti turizma bio je ukidanje TZ Općine Bihać, koja je osnovana 1998. godine, a prestala sa radom 2003. godine evidencijom u Upisniku Federalnog ministarstva okoliša i turizma.
– Od 2003. godine do danas o promociji i razvoju turizma na području FBiH su se ‘brinule’ federalne i kantonalne TZ. Na koji način i kolikoj mjeri se promovirao grad Bihać putem TZ USK izlišno je govoriti, kao i prihodima od boravišnih taksa kojih praktično nije niti bilo – naglasila je.
Kako gradovi nisu imali prihode od boravišnih taksa, dodala je Beširević , u isto vrijeme su privrednici u FBiH, bez obzira na djelatnost kojom se bave, bili obavezni plaćati 0,05 posto od ukupnog godišnjeg prometa na ime članarina TZ-ama.
– Napokon 2014. godine, na zahtjev grupe privrednika za procjenu ustavnosti Zakona o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine, Ustavni sud FBiH donio je presudu kojom je utvrđeno da taj zakon nije usaglašen sa Ustavom FBiH – podsjetila je Beširević te dodala da je Ustavni sud Parlamentu FBiH dao šest mjeseci rok da uredi tu oblast, što nije učinjeno, tako da je od januara 2015. godine Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma u Federaciji Bosne i Hercegovine prestao sa primjenom, kao i podzakonski akti, odnosno Uredba o članarinama u turističkim zajednicama, koja je bila jedan od osnovnih razloga za ocjenu ustavnosti tog Zakona.
Naglasila je da je trenutno u parlamentarnoj proceduri Prijedlog zakona o turizmu FBiH kao i zakon o boravišnoj taksi, dok je u prednacrtu izrada zakona o ugostiteljstvu, koji bi trebali urediti oblast turizma i ugostiteljstva u Federaciji BiH.
– Vođeni ciljevima iz Reformske agende kojom se predviđa i ukidanje parafiskalnih nameta, Prijedlogom zakona o turizmu FBiH se ukida dosadašnja obaveza plaćanja članarine – kazala je Beširević.
Zaključila je da je predloženim zakonom, između ostalog, predviđeno formiranje registra svih turističkih subjekata, agencija, smještajnih kapaciteta i registrovanih turističkih vodiča s položenim ispitima čime bi se transparentnost podigla na mnogo viši nivo, a turistima olakšao dolazak i boravak u Bosni i Hercegovini.
