Nekad su grad Bihać i bihaćka regija imali na stotine vodenica koje su bile poredane uz obalu rijeke Une, počevši od Martinbroda pa sve do Bosanske Krupe. Idući tokom rijeke Une, i danas možete naići na mjesta koja su u narodu nazivana mlinišća, na kojima su se nekad nalazili mlinovi.
– Najviše mlinova izgrađeno je tokom osmanske vladavine. Na katastarskim planovima Bihaća obilježeni su mlinovi i iz tih podataka se pouzdano zna da ih je 1872. godine bilo 60, i to u Ripču 16, Golubiću osam, Ribiću dva, Spahićima pet, Bihaću 18, Bakšaišu dva, Kraljama 16, u Kulen-Vakufu ih je bilo 25, a u Martinbrodu čak 84 mlina. Dolaskom austrougarske uprave broj mlinova se povećava, tako da se u Hatincu u tom periodu gradi deset mlinova – kaže historičar Fikret Midžić.
Vodenih mlinova danas u Bihaću ima vrlo malo, a jedini koji je još u upotrebi je Jotanov mlin, koji datira iz 19. stoljeća, udaljen nekoliko kilometara od središta grada.
Luka Orlić je bio jedan od posljednjih bihaćkih vodeničara koji je ovaj posao naslijedio porodično, a nakon što je prošle godine umro, o mlinu se brine Azra Vojić, koja je živjela s njim i bila njegova desna ruka.
– Mlin nije baš u najboljem stanju jer je dosta star, ali radi. Moraju se redovno mijenjati lopatice u vodi, inače je sve uredu – kaže Azra.
Dodaje da je mlin iza Luke trebao pripasti njoj, ali su se stvari zakomplicirale i pojavilo se nekoliko osoba koje tvrde da imaju udio u toj ostavštini.
– Borit ću se da mlin ostane meni jer oni bi to rasprodali i to bi bilo uništeno. A ovaj mlin ima i historijsku vrijednost, nije to samo obična drvena koliba – priča Azra.
Udaljeni i do 20 metara od obale
Kao što je pad vode jedan od glavnih uvjeta za odabiranje mjesta za mlin, tada je za podizanje objekta bio važan prilaz, naročito kod mlinova koji melju za ujam, jer kroz njih svakog dana prolazi veći broj ljudi.
– Mlinovi se mogu graditi i na obali i na sohama (direcima, op. a.) između vode ili djelimično nad vodom na sohama, a djelimično na obali. Ako je mlin bio izgrađen na sohama, on je bio udaljen od obale i do 20 metara. Ovakvim mlinovima se prilazilo preko visećeg drvenog mosta ili preko brana. Jedini mlin koji je bio građen kao čvrsti objekt od kamena bio je kod gradske otoke i današnjeg velikog mosta u Bihaću – kaže Midžić.
/avaz.ba
