Statistički podaci kako u BiH zbog srčanih problema, sepse, gušenja i drugih oboljenja umire dvostruko više novorođenčadi nego u Evropi, itekako potresaju našu javnost, a posebno je zabrinjavajuća činjenica kako imamo samo jednog dječijeg kardiohirurga u cijeloj državi. Skoro nijedna klinika u BiH nema uslove za rad dječije kardiohirurgije, a mnoge nemaju nikako uposlene ni kardiohirurge.
Šef Klinike za kardiohirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Harun Avdagić otkriva nam kako se sarajevska klinika može pohvaliti jednim zaposlenim dječijim kardiohirurgom, doktorom Sankom Pandurom.
“Imamo sve uvjete za rad dječije kardiohirurgije i možemo odgovoriti svim izazovima”, kratko je prokomentarisao Avdagić za Klix.ba.
Umiru dojenčad zbog srčanih zastoja
Koliko je našoj zemlji potrebno više dječijih kardiohirurga, govori podatak kako je prošle godine blizu 5,2 posto dojenčadi umrlo usljed srčanog zastoja. Poslije rata u BiH ni u jednom kliničkom centru nije ustanovljena klinika u kojoj bi se liječila i operisala djeca oboljela od srčanih anomalija.
Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću nikada nije zapošljavala nijednog dječijeg kardiohirurga, kao ni kardiohirurga za odrasle. Univerzitetski klinički centar u Tuzli i Kantonalna bolnica Zenica također nemaju uslova za rad dječije kardiohirurgije.
“Nemamo nikakve podatke o djeci oboljeloj od srčanih anomalija. Koliko znam, postoji značajan broj nedijagnosticiranih pacijenata, a to su najviše one ratne generacije kod kojih iz raznih razloga u tom periodu nisu vršena ispitivanja srčanih anomalija. Često se susrećem s mladićima i djevojkama kod kojih otkrivamo srčane mane u dobi od 17. do 25. godine. Uopće nije prirodno da ih imaju te da se otkrivaju u toj životnoj dobi”, kazao nam je šef Odjeljenja kardiohirurgije UKCT-a Mustafa Tabaković.
Sveučilišna bolnica u Mostaru također nikada nije zapošljavala dječijeg kardiohirurga.
“Imamo namjeru razvijati dječiju kardiokirurgiju koja se smatra jednom od najzahtjevnijih subspecijalističkih grana medicine”, rekli su nam iz mostarske bolnice.
Manji entitet bez klinike za kardiohirurgiju
U manjem bh. entitetu je ista situacija kao u većini kliničkih centara i kantonalnih bolnica u FBiH. Na Univerzitetskom kliničkom centru RS još ne postoji klinika za kardiohirurgiju.
“Kada je riječ o zbrinjavanju pedijatrijskih pacijenata kojima su potrebne intervencije iz domena kardiohirurgije, njih po prijedlogu ljekara specijalista Klinike za dječije bolesti upućuju u druge zdravstvene ustanove”, rekli su nam iz Službe za informisanje UKC-a RS.
Kako saznajemo od doktora Avdagića, djeca najčešće imaju urođene srčane mane. Kod ovakvih anomalija je došlo do poremećaja anatomske strukture srca ili velikih krvnih sudova, s kojim novorođenče već dolazi na svijet.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, prošle godine je umiralo 7,7 posto dojenčadi na 1.000 rođene djece u ovom bh. entitetu. Samo u mjesecu junu umrlo je 23 dojenčadi u FBiH, a osmero djece je rođeno mrtvo. Taj postotak je u padu u Evropi, gdje je s prijašnjih četiri spušten na 3,5 posto.
Pored srčanih anomalija, vodeći uzroci smrti dojenčadi su problemi s disanjem, nezrelost pluća, poremećaji koji su uslijedili zbog kraće trudnoće, neuhranjenost, sepsa te gušenje.
