Sarajevo će sljedeće sedmice ugostiti visokorangirane zvaničnike Evropske unije (EU). Predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i komesar EU-a za politiku susjedstva i proširenje Johannes Hahn dolaze 28. februara u naš glavni grad po odgovore na Upitnik, ali i dokaz postojanja volje domaćih zvaničnika za rješavanje ključnih političkih problema sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
S tim u vezi će ove sedmice, saznaje Faktor, u organizaciji institucija međunarodne zajednice biti održan sastanak parlamentarnih stranaka o temi izmjena Izbornog zakona. Na sastanku će se pokušati približiti stavovi uoči predstojeće posjete zvaničnika EU-a, a prije svega kako bi se prije raspisivanja izbora usvojile izmjene Izbornog zakona.
– Političke volje još ni izbliza nema. Vjerujem da će mnogi, koji misle zadržati status quo, shvatiti da će neke stvari morati promijeniti i da će se to morati vidjeti i na jedan praktičan način, i kada dođe gospodin Juncker, ali i ostali koji će dolaziti u idućih mjesec ili dva – poručio je prije nekoliko dana predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović.
“Status quo”, prema Čovićevoj logici, nastoje zadržati svi oni koji ne prihvataju prijedloge njegove stranke. To su, otprilike, sve stranke iz Federacije BiH koje se ne zovu HDZ BiH ili nisu jedan od satelita te stranke.
– S jedne strane su skoro sve stranke, a s druge strane HDZ. Ta stranka insistira i na rješenju izbora članova Predsjedništva BiH prije provođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić-Finci” i na rješenjima za Dom naroda Parlamenta FBiH koja zanemaruju Ustav FBiH. S druge strane su ostale parlamentarne stranke sa prostora FBiH koje zagovaraju, sasvim opravdano, suprotan princip. Ti stavovi nisu približeni – kazao je u razgovoru za Faktor predsjednik Glavnog odbora SDA Halid Genjac.
Krivci za “status quo”
Postojeći “status quo” je, smatra Genjac, ponajviše posljedica isključivog pristupa HDZ-a.
– Ako govorimo o političkoj spremnosti ili ako gospodin Čović najavljuje neku političku spremnost, to bi moralo podrazumijevati njegovu spremnost za određene kompromise – pojasnio je.
Zanimljiva je i hronologija događaja koje HDZ nameće kao prioritete za usvajanje kada je izborno zakonodavstvo u pitanju. Za presude Evropskog suda za ljudska prava nema mjesta među prioritetima te stranke. Na vrhu liste je presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, uz bonus izmjene koje Čović nameće kao integralni dio provedbe te presude.
– HDZ BiH i stranke okupljene oko HNS-a čvrsto zagovaraju da se odluka Ustavnog suda mora realizirati, što se jasno odnosi i na izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda kako bi se osiguralo legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda – poručio je Čović.
Propustio je Čović pojasniti gdje je u odluci Ustavnog suda BiH pronašao dio koji se odnosi na izbor članova Predsjedništva BiH. Iako Ustavni sud BiH nije tretirao taj segment izbornog zakonodavstva, iako ga nije tretirao ni Božo Ljubić u svojoj apelaciji, to Čovića nije spriječilo da osiguravanje svog novog mandata u Predsjedništvu BiH nametne kao obavezu koju je neophodno ispuniti u kontekstu provedbe presude Ustavnog suda BiH.
S druge strane, u Čovićevoj viziji prioriteta u izmjenama izbornog zakonodavstva nema mjesta za lokalne izbore u Mostaru, iako isti nisu održani u ovom gradu još od 2008. godine.
– Neko se sjetio da u drugom mjesecu pokreće aktivnosti oko izbora u Mostaru. To je u funkciji kampanje i političkog pozicioniranja – kazao je Čović reagirajući na najave da će parlamentarne stranke krajem ovog mjeseca sjesti za stol i pokušati dogovoriti to pitanje.
Dakle, “minimum minimuma”, kako to Čović voli kazati, za HDZ BiH je diskriminirajući način izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH i izbor članova Predsjedništva BiH koji podrazumijeva neupitnu pobjedu kandidata te stranke. Sve osim toga je “zadržavanje statusa quo”, pa i insistiranje na provedi presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Uloga OHR-a
Predsjedništvo SDA je na posljednjoj održanoj sjednici zatražilo od OHR-a da se aktivno uključi u iznalaženje rješenja za Dom naroda Parlamenta FBiH i Mostar. Iako je visoki predstavnik Valentin Inzko još u januaru najavio “kompromisno rješenje kojim niko neće biti zadovoljan”, to rješenje još nije stavljeno na stol.
– Nikakav prijedlog OHR-a mi nismo imali kao formuliran cjelovit prijedlog. Mi smo sudjelovali u razgovorima sa predstavnicima OSCE-a, Delegacije EU i OHR-a, gdje smo razgovarali o pojedinim modalitetima. OHR do sada nikada nije istupio sa nekim cjelovitim formaliziranim prijedlogom i mislim da to neće ni uraditi – potvrdio je Genjac.
Pored OHR-a, nove prijedloge najavljuje i HNS, odnosno HDZ BiH i nekoliko satelitskih stranaka. Radi se o, kako je kazao predsjednik HSS-a Mario Karamatić, dva spremna prijedloga Izbornog zakona.
– Oba prijedloga su u cijelosti usklađeni sa presudama Ustavnog suda i Ustavom BiH. Koji od tih prijedloga će ići u proceduru ukoliko ne dođe do dogovora, odlučit će Predsjedništvo HNS-a – izjavio je Karamatić.
Proces usaglašavanja izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH trebao bi biti okončan do maja mjeseca, kada će biti raspisani opći izbori. Ukoliko se to ne dogodi, stvar u ruke će morati preuzeti Centralna izborna komisija (CIK), koja bi, u skladu sa postojećim Izbornim zakonom, trebala utvrditi kriterije za popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH.
