Ovisnost o internetu u našoj zemlji još nije kvalificirana kao bolest, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine te zbog toga ne postoje podaci ima li u BiH osoba koje su ovisne ili se liječe od ovisnosti o internetu.
Pojam o vremenu
– Sve dok neki faktori ne počnu remetiti svakodnevni život ne može se govoriti o poremećaju. Internet je, svakako, značajan faktor koji može prouzrokovati poremećaj ako se pretjerano koristi i spada u jednu vrstu ovisnosti. Pretjerana glad za informacijama, a posebno za onim koje nam nisu potrebne za svakodnevno funkcioniranje i koje nisu praćene nikakvim emocijama, može izazvati psihičke poremećaje – rekao nam je dr. Slobodan Nogo, spec. psihijatar i načelnik Centra za mentalno zdravlje u Istočnom Sarajevu.
Pretjerano korištenje interneta, dodaje, izaziva psihičke poremećaje, od kojih su najčešći gubitak pojma o vremenu, problemi vezani za izvršavanje zadataka kod kuće, na poslu ili u školi, izolacija od porodice ili prijatelja, osjećaj krivice ili zaštitnički stav prema korištenju interneta, osjećaj euforije prilikom korištenja interneta, ali, također, i neraspoloženje, nervoza i ljutiti ispadi, osjećaj povučenosti, depresije i zlovolje.
Također, u simptome spadaju i povećanje tolerancije i gubitak interesa za ostale aktivnosti te pad koncentracije i emocionalna zatvorenost kada internet nije dostupan, neiskrenost i učestalo laganje i razdražljivost prilikom smanjenja korištenja interneta.
– Kao i svaka ovisnost, ovisnost o internet u početku izaziva zadovoljstvo, a poslije dugotrajnog korištenja to zadovoljstvo se smanjuje i vremenom preuzima kontrolu nad osobom koja više nije ni svjesna da je ovisnik i da ne koristi internet zbog potrebe, nego iz navike koja joj oduzima veći dio vremena, zatrpavajući je informacijama koje su u suštini nebitne. Često se postavlja pitanje imaju li ovisnici o internetu snažan osjećaj depresije i zlovolje. Svakako da dugotrajan stres kod mladih izaziva agresivno ponašanje koje, sigurno, proizlazi iz frustracija koje nastaju zbog nemogućnosti dostizanja ne toliko realnih ciljeva zacrtanih u virtuelnom svijetu globalnog ludila – kazao je dr. Nogo.
Nerealni autoriteti
Izvitoperenost društva i pojave nerealnih autoriteta koji sve više iscrtavaju mapu puta mladima radi što veće kontrole samih pojedinaca i praćenje njihovih potreba zbog profita, nesvjesno ili svjesno guraju omladinu u poremećaj koji je nejasan starijim generacijama koje su vrijeme provodili na drugačiji način, govori dr. Nogo. Depresija koja nastaje u ovom vremenu usko je vezana za bježanja od starih vrijednosti koje više nisu ni zamjena za gomilu informacija koje su u suštini malo korisne ili potpuno bespotrebne.
– Mnogo informacija koje dolaze s globalnih mreža negativne su konotacije i samim tim izazivaju stres koji nas hrani negativnim mislima i padom raspoloženja koji je uz pad samopouzdanja i samopoštovanja glavni simptom depresije. Simptomi koji nastaju ne mogu se samo pripisivati ovisnosti o internetu, svakako da i ostale životne okolnosti utječu na ponašanje. U razvijenim zemljama postoji veliki broj radnih grupa u kojima ovisnici u prihvatnim centrima razmjenjuju iskustva, pričaju o svojim vizijama interneta, zajedno savladavaju apstinencijske krize i udruženi dolaze do poboljšanja – istakao je dr. Nogo.
Pružanje podrške
Mlade i djecu moguće je spasiti od prekomjernog korištenja interneta pokazujući razumijevanje i pružanjem podrške. Pretražujte internet ponekad zajedno s djetetom ili tinejdžerom. Distancirajte ga od prekomjernog korištenja društvenih mreža i beskorisnih i neinformativnih internet-stranica i pokažite mu čari svjetske mreže na kojoj se može intelektualno i kreativno razvijati. Podstičite radoznalost i istraživački duh kod djeteta, a suzbijajte potrebu za isključivom upotrebom društvenih mreža.
Promjene u hormonu sreće
Naučnici su ustanovili da kod ljudi „zakačenih“ za internet postoje određene promjene u funkcioniranju sistema dopamina. Ovaj hormon se naziva i nagradnom hemikalijom jer pruža dobar osjećaj i emocionalnu sreću. On šalje signale zadovoljstva i uzbuđenja u mozak. Najviše se osjeća njegova prisutnost u dobrom osjećaju. Normalna visina dopamina utjecat će na vaše ponašanje pa ste radi njega uzbuđeni, privlačni, strastveni, veseli, energični, pa čak i euforični. Dopamin se često naziva i hormonom ljubavi jer se smatra kako zbog njega postajemo ovisni o osobi koju volimo. Smanjuje nivo inzulina te ima antikancerogeno djelovanje. Zbog svojih osobina dopamin utječe na svakodnevicu čovjeka.
(Izvor: Avaz)
