I dok BiH prolazi kroz političku krizu i SAD pojačavaju angažman u regionu, postavlja se pitanje da li je ovo dobar trenutak da se obrati veća pažnja i pruži podrška građanskim opcijama.
Oživljeni američki angažman koji smo vidjeli u vidu učestalih posjeta, razgovora i sankcija protiv korumpiranih zvaničnika koji ugrožavaju državne funkcije BiH, za sada nije urodio plodom.
I dok je još uvijek rano govoriti o efikasnosti ovih mjera prije nego se i Evropska unija aktivno uključi u sprovođenje istih, postavlja se pitanje zašto bi one ovog puta bile djelotvorne kada se dijalog, kao i prije, vodi sa dosadašnjim političkim establišmentom.
Da li je došlo vrijeme da međunarodna zajednica promijeni strategiju i podršku pruži građanski orijentiranim opcijama i civilnom društvu i na taj način ojača demokratski proces? Robert Hand iz Helsinškog komiteta američkog Kongresa kaže da je to potrebno.
“Mislim da svakako treba raditi što više na građanskoj opciji umjesto na etničko-političkoj opciji u Bosni i Hercegovini. Međutim, to nije nešto što međunarodna zajednica može nametnuti. Treba doći do toga da u Bosni i Hercegovini ima dovoljno ljudi koji će se udružiti i reći: E sad je stvarno dosta, ovo ni na koji način ne poboljšava naše živote, i potom predstaviti nove alternative. Kada se to desi, mislim da će i međunarodna zajednica imati sluha da podrži te napore.
Ono što međunarodna zajednica može i treba da uradi je da pošalje jasnu poruku da smo voljni da prepoznamo i pomažemo alternative koje nisu politike bazirane na etnicitetu. Ono što bih volio da vidim je da američki kao i evropski zvaničnici također jasno kažu da ne podržavaju one koji ističu etničku agendu, niti će udovoljavati njihovim zahtjevima u okviru reformi.”
Damir Marušić iz Atlantskog vijeća se slaže da treba doći do takvih promjena strategije, ali još uvijek ne vidi indikacije da će promjena i biti.
“Ja se slažem da bi tebala da postoji takva građanski orijentirana strategija, i da bi se trebale davati potpore tome, ali treba razumjeti jednu stvar, koja je i glavni problem u Bosni, i za Zapad u odnosu na Bosnu i kako oni prilaze svemu tome, je da se takvo građansko društvo moglo stvoriti poslije rata kada su sve poluge bile u snazi i pri ruci Zapadu kad su stvarali poslijeratnu Bosnu i Hercegovinu i uobličavali političke okvire.
Puno je teže to učiniti sada, mada nije nemoguće, jer sve poluge su i dalje tu i trebali bi se stvarno potruditi. I malo je reći da bi se trebali potruditi, trebao bi jedan snažan fokus i puno raditi na tome da se građanski orijentirano društvo može stvoriti.
Gledajući sadašnju situaciju, čini se da bi to bilo teško, i ne vidim da Zapad ima želje, niti energije posvetiti se tome. I to je najveća tragedija! Ako se kriza nastavi možda neće biti nikakve druge opcije nego da se i Zapad spremi na moguće konflikte, na Balkanu, a to niko ne želi, pa možda dođe do toga da se stvarno trgnu ljudi i vide situaciju kakva jeste i kuda to vodi.”
Izvor: Vijesti.ba / VOA
