Terorizam ostaje značajan i ozbiljan problem u mnogim zemljama, unatoč ukupnom padu njegovog utjecaja u cijelom svijetu tokom 2019. godine, ocijenio je Institut za ekonomiju i mir (Institute for Economics & Peace – IEP) u izvještaju Globalni indeks terorizma 2020: Mjerenje utjecaja terorizma.
Lani su 63 zemlje zabilježile najmanje jednu smrt od terorističkog napada, dok je sedamnaest zemalja registriralo više od 100 smrtnih slučajeva od terorizma.
Hrvatska, Kosovo i Slovenija su, uz Island, Portugal i Rumunjsku, najbolje rangirane države u Evropi i među najsigurnijim su državama svijeta u kojima je utjecaj terorizma minimalan. Slijede ih Srbija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Albanija.
Za Bosnu i Hercegovinu se navodi da je u njoj zabilježen najveći pad terorističkog utjecaja od svih država svijeta.
Sigurnost Zapadnog Balkana
U izvještaju se navodi da je nakon sukoba 1990-ih godina na Zapadnom Balkanu ostalo uskladišteno oko 6,8 miliona komada malokalibarskog i lakog naoružanja. Osim opasnosti zbog slučajnih eksplozija u tim skladištima, kao problem se navode i organizirani kriminal u regiji te povratak terorističkih boraca.
“Opravdano je brinuti se da bi to oružje moglo biti oteto iz tih skladišta kako bi se njime opremilo više od jedne manje terorističke vojske”, navodi se u izvještaju.
Dalje piše kako nije iznenađujuće što svaka zemlja stavlja terorističku upotrebu opasnih eksploziva, materijala i naoružanja na prvo mjesto u svojim registrima rizika. Većina vlada tvrdi da se s tim rizikom mogu nositi same, ali dokazi snažno sugeriraju da mnoge od njih tada ne poduzimaju nužne korake.
Amonijev nitrat čuva se u ogromnim količinama u slabo zaštićenim skladištima na mnogim drugim mjestima, ne samo u Bejrutu. No, zaključuje se kako je bila potrebna eksplozija u Bejrutu da bi neke vlade krenule preispitivati vlastite stavove.
“Evropska unija, a ne zemlje zapadnog Balkana, najviše rade na rješavanju pitanja malokalibarskog i lakog oružja. A izvori cezija-137 i kobalta-60 i dalje su prisutni u zdravstvenim sektorima i naftnoj industriji većine zemalja”, navodi se u ovom izvještaju.
Bosna i Hercegovina zabilježila je najveći napredak u ocjeni za 2019. godinu, te je njoj posvećeno i nešto više pažnje u odnosu na druge zemlje regije, a prema napretku je slijede Austrija i Švedska.
Sveukupno, od 2002. godine utjecaj terorizma u Bosni i Hercegovini se smanjio. Od 24 napada zabilježenih od 2002. godine, niti jedan nije pripisan poznatim terorističkim skupinama.
Pet napada je, kako se navodi u izvještaju, “pripisano muslimanskim ekstremistima i jedan vehabijskom pokretu”. Između 2002. i 2019. zabilježeno je sedam smrtnih slučajeva, a nijedan 2019. godine.
Bosna i Hercegovina se, prema ovom mjerenju utjecaja terorizma, nalazi na 96. mjestu u svijetu od ukupno 164 zemlje u kojima je provedeno. Pri tome prvo mjesto na ljestvici, na kojem je Afganistan, znači da su u toj zemlji najveća opasnost i utjecaj terorizma.
Hrvatska, Kosovo i Slovenija su svrstani među najsigurnije zemlje u Evropi i općenito u svijetu. Prema ovom mjerenju dijele 138. mjesto s još 23 zemlje, između ostalih s Islandom, Portugalom i Rumunjskom od evropskih zemalja, te Kubom, Kambodžom, Mongolijom, Singapurom, UAE-om i Sjevernom Korejom koja je također navedena kao zemlja u kojima je utjecaj terorizma minimalan.
Srbija je također među najbolje rangiranim zemljama u Evropi i svijetu i nalazi se na 128. mjestu.
Tu su i Sjeverna Makedonija na 123. i Crna Gora na 107. poziciji, dok se Albanija nalazi na 95. mjestu.
Širenje IDIL-a u Africi i desničara na Zapadu
U 2019. godini smrtnost od terorizma pala je petu uzastopnu godinu, nakon što je vrhunac dosegla 2014. Ukupni broj smrtnih slučajeva smanjio se za 15,5 posto i u ovom izvještaju se navodi da je ubijeno ukupno 13.826 ljudi. Pad broja smrtnih slučajeva odražava smanjenje utjecaja terorizma, a 103 zemlje zabilježile su poboljšanje svog rezultata, u odnosu na 35 koje su zabilježile pogoršanje.
Ukupni rezultat uzima u obzir ne samo smrt, već i incidente, ozljede i imovinsku štetu od terorizma, tokom petogodišnjeg razdoblja.
Afganistan je i dalje zemlja koja je najviše pogođena terorizmom, nakon što je 2018. pretekao Irak na ovoj neslavnoj ljestvici.
Nigerija je zabilježila drugo najveće smanjenje smrtnih slučajeva od terorizma u 2019. godini, s tim da je njihov broj pao s 2.043 na 1.245, što je smanjenje za 39,1 posto, uglavnom zbog manjeg broja smrtnih slučajeva od terorizma pripisanih Fulanijevim ekstremistima.
Do ovog smanjenja došlo je usprkos malom povećanju broja smrtnih slučajeva pripisanom Boko Haramu, koji je najaktivnija teroristička skupina u zemlji u proteklom desetljeću. Smrtnih slučajeva od terorizma u Nigeriji sada je 83 posto manje nego na vrhuncu 2014. godine.
Sukob je i dalje glavni pokretač terorizma, a više od 96 posto smrtnih slučajeva od terorizma u 2019. dogodilo se u zemljama koje su već u konfliktu. Deset zemalja s najvećim utjecajem terorizma sudjeluju u barem jednom oružanom sukobu.
Jedan od zabrinjavajućih trendova u posljednjih pet godina je porast krajnjeg desničarskog političkog terorizma, iako je apsolutni broj napada krajnje desnice i dalje nizak u usporedbi s drugim oblicima terorizma.
U Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi i Oceaniji napadi krajnje desnice porasli su za 250 posto od 2014. godine, a broj smrtnih slučajeva povećao se za 709 posto u istom razdoblju. U 2019. godini pripisano je 89 smrtnih slučajeva teroristima krajnje desnice, od kojih 51 u napadima na džamiju u Christchurchu na Novom Zelandu.
U proteklih pet godina na Zapadu se svake godine dogodilo više od 35 terorističkih incidenata krajnje desnice, navodi se u izvještaju.
Terorizam krajnje desnice uglavnom je smrtonosniji od terorizma krajnje ljevice, ali ne toliko smrtonosan kao islamistički terorizam na Zapadu, navodi se u izvještaju.
Tokom posljednjih 50 godina dogodilo se 13 terorističkih napada krajnje desnice u kojima je u svakom ubijeno više od deset ljudi, u usporedbi s 24 islamistička napada i tri iz drugih ideologija.
U izvještaju se ističe da se terorizam krajnje desnice znatno povećao na Zapadu. Zabilježen je jedan teroristički napad krajnje desnice u 2010. godini, dok je u 2019. godini zabilježeno 49 napada.
U izvještaju se navodi da su snaga i utjecaj takozvane Islamske države (IDIL) nastavili opadati, a smrtni slučajevi pripisani ovoj grupi u 2019. godini pali su na 942, u odnosu na 1.571 u prethodnoj godini.
Ovo je prvi put otkako je grupa postala aktivna 2013. godine da je odgovorna za manje od hiljadu smrtnih slučajeva od terorizma u bilo kojoj godini. Broj terorističkih napada koji se pripisuju grupi također je pao na najnižu razinu otkako je osnovana, s 339 incidenata koji su pripisani grupi u 2019.
Međutim, unatoč smanjenju aktivnosti IDIL-a na Bliskom Istoku i Sjevernoj Africi, pridružene skupine IDIL-a ostaju aktivne u cijelom svijetu, a posebno su istaknuti u podsaharskoj Africi, gdje se povećao broj smrtnih slučajeva pripisanih podružnicama IDIL-a. Dvadeset i sedam zemalja preživjelo je teroristički napad koji je izveo IDIL ili jedna od njegovih povezanih skupina.
Širenje podružnica IDIL-a u subsaharsku Afriku dovelo je do porasta terorizma u mnogim zemljama te regije. Sedam od deset zemalja s najvećim porastom terorizma nalazile su se u subsaharskoj Africi: Burkina Faso, Mozambik, Demokratska Republika Kongo (DR Kongo), Mali, Niger, Cameron i Etiopija.
Najveći porast smrtnosti od terorizma dogodio se u Burkini Faso, gdje je smrtnost porasla sa 86 na 593, što je porast od 590 posto.
IDIL-ov prelazak u subsaharsku Afriku značio je da je regija zabilježila drugi najveći broj smrtnih slučajeva od terorizma, čak i nakon što je zabilježila značajan pad u Nigeriji. Smrti pripisane podružnicama IDIL-a u toj regiji zabilježene su čak na jugu do Mozambika, a 41 posto svih napada povezanih s IDIL-om u 2019. dogodilo se u subsaharskoj Africi.
Izvan Iraka i Sirije, grupe i pojedinci povezani s IDIL-om počinili su više od 3.000 napada u 48 zemalja od 2013. godine. Broj zemalja koje bilježe napad povezan s IDIL-om povećao se s dvije u 2013. na 27 zemalja u 2019.
Na zapadu je IDIL između 2014. i 2019. usmjeravao ili poticao najmanje 78 terorističkih napada, što je rezultiralo 471 smrtnim slučajem.
Francuska je zabilježila najviše smrtnih slučajeva povezanih s IDIL-om, a slijedile su je Sjedinjene Države i Belgija. Međutim, zabilježen je samo jedan napad na Zapadu tokom 2019. godine. Četrdeset i jedan posto ukupnih napada povezanih s IDIL-om u 2019. godini dogodilo se u subsaharskoj Africi.
Šri Lanka je zabilježila drugi najveći porast u 2019. godini, s bombaškim napadima na uskrsnu nedjelju. Naime, ova zemlja je 2019. pretrpjela osam koordiniranih samoubilačkih napada širom zemlje na crkve i hotele, kad je ubijeno 266 ljudi i ranjeno najmanje 500. IDIL je preuzeo odgovornost za napade.
Južna Azija ostaje regija koja je najviše pogođena terorizmom u 2019. godini, unatoč poboljšanjima u Afganistanu, Pakistanu i Indiji. Ovo je druga godina zaredom da je Južna Azija zabilježila više smrtnih slučajeva od terorizma nego bilo koja druga regija.
Regija Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike (MENA) je zabilježila najveće poboljšanje drugu godinu zaredom. Broj smrtnih slučajeva u zemljama Bliskog istoka i Sjeverne Afrike smanjio se za 87 posto od 2016. godine, dosegnuvši najnižu razinu od 2003. godine.
Prema izvještaju, terorizam uzrokuje velike financijske troškove.
Globalni ekonomski učinak terorizma iznosio je 16,4 milijarde američkih dolara u 2019. godini, 25 posto manje nego u 2018. godini.
Što se tiče Evrope, najveći utjecaj terorizam ima u Turskoj, koju slijede Ujedinjena Kraljevina, Francuska, Grčka, Njemačka, Belgija, Italija, Švedska, Irska, Španjolska, Nizozemska, Finska, Danska, Norveška, Austrija i Albanija. Sljedeća je BiH, poslije koje su Mađarska, Crna Gora, Češka, Švicarska, Poljska, Litva, Bugarska, Cipar, Latvija, Sjeverna Makedonija, Estonija, Srbija, Slovačka dok su među najsigurnijim državama Evrope i svijeta Hrvatska, Island, Kosovo, Portugal, Rumunjska i Slovenija.
Najveći utjecaj terorizam ima u Afganistanu, Iraku, Nigeriji, Siriji, Somaliji, Jemenu, Pakistanu, Indiji, DR Kondu i Filipinima. Sjedinjene Američke Države su na 29. mjestu ove ljestvice.
Izvor: Vijesti.ba / RSE
