Istraživanja su pokazala kako kurkumin posjeduje brojna biološka i farmakološka svojstva zahvaljujući antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koja se očituju i kod dijabetesa kao i komplikacija povezanih s dijabetesom
Žuti pigment kurkumin temeljni je aktivni sastojak biljke kurkuma, a danas se ističe kao jedan od najsvestranijih prirodnih sastojaka s raznolikim blagotvornim učincima. Pripisuju mu se brojna farmakološka svojstva, uključujući imunomodulatorno, antioksidativno, protuupalno, antimikrobno i kemopreventivno djelovanje. Preporučuju se osobama kojima je potrebna nutritivna podrška imunosnom sistemu, a dijabetičari mogu imati posebne koristi od primjene ovog biološki aktivnog spoja.
Kurkumin je glavni polifenolni spoj biljke Curcuma longa. Upotreba kurkume vrlo je raširena – od začinske biljke u kulinarstvu do primjene u modernoj medicini kod brojnih bolesti.
Istraživanja su pokazala kako kurkumin posjeduje brojna biološka i farmakološka svojstva zahvaljujući antioksidativnim i protuupalnim svojstvima koja se očituju i kod dijabetesa kao i komplikacija povezanih s dijabetesom.
Opsežna istraživanja objavljena posljednjih godina pokazala su kako u podlozi nastanka dijabetesa tipa 2 leže proupalni citokini i oksidativni stres. Upravo zbog dokazanih protuupalnih svojstava, kurkumin predstavlja zanimljivu i potencijalno uspješnu terapiju dijabetesa tipa 2.
Učinak kurkumina na sniženje nivoa glukoze u krvi prvi put je primijećen 1972. godine. Jedini ispitanik prvog kliničkog istraživanja utjecaja kurkume na dijabetes bio je muškarac koji je 16 godina bolovao od dijabetesa. U navedenom je istraživanju ispitanik unosio kurkumu u prahu u količini od 5 g dnevno tokom 3 mjeseca. Rezultati su pokazali kako je kod ispitanika došlo do smanjenja glukoze natašte sa 7,8 na 4 mmol/L.
Prvi put je pokazano kako unos kurkume ili kurkumina zajedno s inzulinom sinergijski smanjuje nivoe glukoze u krvi. Također, primijećeno je kako unatoč smanjenju doze inzulina na minimum, utjecaj kurkume na nivo glukoze u krvi ne opada.
Dodatno, kod prekida primjene kurkume na sedam dana, nasumično testiranje nivoa glukoze u krvi je pokazalo kako je glukoza porasla na 7,8 mmol/L. Ponovnom primjenom kurkume, glukoza natašte vrlo brzo se smanjuje na 6,1 mmol/L.
Štetni učinci nisu primijećeni, a kurkuma se u navedenoj dozi pokazala kao dobar stimulans apetita i laksativno sredstvo.
U dvostruko slijepom placebo kontroliranom istraživanju objavljenom 2012. godine koje je trajalo 9 mjeseci, sudjelovalo je 240 ispitanika predisponiranih za razvoj dijabetesa tipa 2. Rezultati su pokazali kako su ispitanici koji su uzimali 1,5 g kurkumina dnevno imali bolju funkciju beta ćelija gušterače te viši indeks hormona koi su uključeni u regulaciju glukoze u usporedbi sa skupinom koja je unosila placebo. Zanimljivo je da je na kraju istraživanja ukupno 16,4 posto ispitanika, u skupini koja je unosila placebo, dobilo dijagnozu dijabetesa tipa 2, dok u skupini koja je primala kurkumin dijagnoza dijabetesa nije postavljena niti jednom ispitaniku.
Nedavno se potencijalni terapijski učinak kurkumina počeo eksperimentalno istraživati kod dijabetesa u svrhu liječenja komplikacija u dijabetesu. Kod ispitanika s dijabetičkom nefropatijom primjena 1,5 g kurkume tokom 2 mjeseca dovela je do smanjenja gubitka proteina putem bubrega, smanjene nivoa faktora upale kod nefropatije uzrokovane dijabetesom tipa 2.
Mehanizam djelovanja kurkumina kod dijabetesa nije sasvim razjašnjen. Hronična pretilost, koja leži u pozadini dijabetesa, dovodi do inzulinske rezistencije, masne jetre i bolesti krvnih žila.
Pretilost potiče aktivaciju ćelija imunosnog sistema u tkivima što dovodi do sistemske upale. Nakupljanje masnog tkiva tokom razvoja pretilosti karakterizirano je porastom veličine adipocita i hepatocita te otpuštanjem spojeva faktora upale koji narušavaju funkciju inzulina i dovode do rezistencije na inzulin.
Smatra se kako kurkumin sprečava daljnji razvoj dijabetesa tipa 2 na način da ometa produkciju i otpuštanje medijatora upale. Također, jedan od predloženih mehanizama djelovanja jest i utjecaj kurkumina na crijevnu mikrobiotu kojom je moguće regulirati apsorpciju hranjivih tvari u crijevima, regulirati sistemsku upalu i tako utjecati naprogresiju bolesti.
Unatoč silnom uloženom trudu, posljednjih godina nije zabilježeno smanjenje prevalencije mnogih složenih bolesti poput kardiovaskularnih, metaboličkih, neuroloških bolesti te karcinoma.
Iako su otkriveni mnogi pametni odnosno ciljani lijekovi, oni nažalost nemaju zadovoljavajuće djelovanje kod bolesti koje su uzrokovane poremećajem u funkcioniranju brojnih signalnih puteva kao što je dijabetes.
Kurkumin se sa svojim širokim spektrom djelovanja nameće kao vrijedan terapijski saveznik u borbi protiv bolesti.
