Visokom predstavniku Valentinu Inzku danas se navršila decenija otkad je preuzeo dužnost, a u tom vremenu svi se manje-više slažu da je Inzkova uloga bila znatno manja u odnosu na njegove prethodnike.
Veći dio njegovog dosadašnjeg mandata prošao je bez značajnijih intervencija i korištenja bonskih ovlaštenja, a najznačajniji potezi koji je povukao bilo je uklanjanje zabrana političkog djelovanja pojedinim funkcionerima kojima su ih raniji visoki predstavnici uveli.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke kaže da je teško govoriti o odlukama i potezima koje je donosio jer su mu ruke bile vezane.
“Stoički je izdržao udare političara koji godinama žele i rade na tome da se ova kancelarija zatvori. Najveći uspjeh je što je slučaj Davida Dragičevića iznio u izvještaju pred Savjetom bezbjednosti UN-a. To je veliki korak koji je uradio za malog čovjeka u BiH”, rekla je Topićeva.
Ona je istakla da je Inzko na neki način bio razapet između OHR-a i Kancelarije specijalnog izaslanika EU za BiH.
“I, naravno, bio je razapet i između različitih pozicija unutar Savjeta za sprovođenje mira, što ga je svelo na ‘bezubog tigra’, što je mnogima poslužilo da ga omalovažavaju”, rekla je ona.
Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, najveći uspjeh je da je međunarodna zajednica ostala nepokolebljiva u svom opredjeljenju da Bosni i Hercegovini pruži podršku u njenim nastojanjima da postigne nepovratnu stabilnost i funkcionalnost u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Činjenica da je visoki predstavnik sa postojećim mandatom ostao u BiH, pokazatelj je ovog opredjeljenja međunarodne zajednice koja želi da bosanskohercegovački lideri pruže uvjerljivije dokaze da su spremni obezbijediti bolju funkcionalnost institucija BiH, da su spremni da okrenu leđa podjelama iz prošlosti i krenu u reintegraciju zemlje”, rekao je Inzko.
Kao najveće razočarenje naveo je da bosanskohercegovački lideri nisu iskoristili proteklih deset godina da u potpunosti sprovedu Dejtonski mirovni sporazum, konkretnije 5 ciljeva i 2 uslova koji su ustanovljeni od strane Savjeta za provođenje mira, i da na taj način stvore uslove za zatvaranje OHR-a.
“Upravo kao što je Glas Srpske ovog mjeseca prenio izjavu šefa Delegacije EU u BiH, ambasadora Wigemarka, BiH treba izaći iz faze međunarodne supervizije ukoliko želi u EU. Stoga bosanskohercegovački lideri, ukoliko su ozbiljni u svojim izjavama o putu BiH u EU, moraju da završe implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma što je prvi korak. Nakon toga će BiH, kao i svaka druga zemlja koja želi članstvo u EU, trebati da preduzme neophodne aktivnosti, vođena smjernicama EU, da postigne taj cilj”, zaključio je Inzko.
Izvor: slobodna-bosna
