Planine i brda Ljubinka, Šiša, Grmeč i Brešca u sebi kriju oko 50 jama i pećina koje su uglavnom neistražene. Tek poneku od njih, poput one u Hripavcima, planinari su zajedno sa svojim kolegama iz Slovenije djelimično istražili te publicirali. Ono što ipak plijeni pažnju prolaznika je lokalitet na putu Ključ – Humići za koji se vežu brojne legende.
Sačuvani podaci
„Pećinsko gnijezdo zmaja Bosne“ je natpis kojim su članovi Udruženja „Eko sport“ iz Ključa obilježili još neistraženu pećinu koja se nalazi na obali Sane, na 240 metara nadmorske visine. Ovaj lokalitet na Sklopu je još 1905. godine arheološki istražio Čeh Ivo Bojanovski, o čemu postoje sačuvani podaci Komisije za zaštitu kulturno-historijskih dobara BiH.
– On spominje tajni prolaz. Ima i skica gdje bi on mogao biti, međutim, to je još pod velom tajne jer nikad niko nije ulagao u istraživanja odnosno to istraživanje nikad nije završeno – priča nam Smajo Smajić iz Udruženja „Eko sport“.
Cijelo jedno stoljeće ovdje se ništa nije istraživalo, a legenda koja postoji kaže da se sama pećina proteže 200 metara u visinu i direktno je povezana sa starim gradom Ključem.
Planinari smatraju da se kroz ovu pećinu tokom opsada dopremala voda iz rijeke Sane i to u rimsku cisternu koja i danas postoji i materijalni je dokaz iz tog doba. Temeljitim istraživanjem vjeruje se da bi se mogli naći i vrijedni artefakti iz doba posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, koji je ovdje našao utočište. Sve to nije moguće provesti bez sredstava kojih nema ni u ključkom udruženju.
Nema novca
– Ova pećina mogla bi puno toga otkriti, ali Udruženje nema svojih sredstava, nemamo svoj budžet. Sve je kod nas dobrovoljni rad uz podršku građana i dijaspore. Inače, bio bi to značajan projekt ne samo za Ključ nego i BiH – ističe Smajić.
Turistički potencijal
U Ključu je od 1965. godine postojalo speleološko društvo SIGE i Sekcija planinarskog društava Grmeč iz Sanice, ali i oni su vremenom ugašeni. Bolja vremena su stigla od 2000. godine, kada su članovi Udruženja „Eko sport“ tokom pet godina napravili planinarski dom, uredili 250 planinarskih staza te markirali 150 biciklističkih. Svojim prirodnim bogatstvom Ključ bi za mnoge posjetioce i ljubitelje prirode mogao biti nezaobilazna destinacija, što je, nažalost, povezano s ulaganjima koja su još nedovoljna. Do tada jedino ostaje da entuzijasti poput planinara svoje vrijeme i znanje daju za očuvanje prirodnih dobara ove općine.
avaz.ba
