Kraj ljeta i početak jeseni doba su stršljenova. Nekoliko osoba u BiH ove godine je umrlo, a zadnja žrtva je bila 37-godišnji muškarac iz Tuzle.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da se o problemu sa insektima i alergijama ne zna dovoljno. U TK do te mjere, da se ne zna ni broj onih koji su tražili pomoć zbog uboda stršljenova.
Dvadesetogodišnje pčelarsko iskustvo Ismeta Hasanovića pokazalo je da stršljenovi oko njega idu na voće, ali njemu nisu opasnost.
“Nikada za ovih 20 godina nisam čuo da je nekoga napao, osim, ako bih ga dirao i ugrozio. Nemojte ga dirati i neće vam ništa uraditi”, kazao je Ismet Hasanović, pčelar.
Ukoliko stršljen uđe u neku od košnica , pčele će ga okružiti i svojim tijelima stvoriti temperaturu koju on ne može podnijeti. Nakon što ugine, iznesu ga van košnice.
“Ja uopšte ne hvatam te stršljenove u nekakve zamke. Niti ose. Vidio sam da uopšte nema potrebe. Priroda je to sve sama regulisala”, naglasio je Ismet Hasanović, pčelar.
Od proljeća do jeseni aktuelne su alergije izazvane ubodima insekata. Najviše otrova ima stršljen i izaziva najteže rekacije pa i one sa antifilatičkim šokom koje znaju završiti kobno.
“Ne možemo znati odmah da smo alergični jer na prvi ubod, ujed prokrilaca, ne mora se desiti ništa osim one lokalne tzv. toksične reakcije ali na treći, četvrti, pedeseti ujed može se desiti alergija, a njagore antifilaktički šok može se desiti nakon nekoliko uboda”, istakla je Senija Kuralić, Klinika za kožne bolesti UKC Tuzla.
Stršljenovi su u nekim zemljama toliko rijetki da su zaštićena vrsta. Na Balkanu i u našoj zemlji egzistira tzv. evropski stršljen. Koliko ima otrovnih vrsta insekata i šta pojačava te otrove u prirodi koji utiču na zdravlje ljudi, otvoreno je pitanje.
“Nemamo redovnog monitoringa. Mogu slobodno reći, ni za jednu vrstu. Možda su najbolje tretirani leptiri, neki socijalni insekti poput mravi. Možda malo vodeni insekti. Ovo sve drugo su fragmentarni podaci koji su vrlo stari, neažurirani i nažalost dosta toga ne znamo o tome”, istakao je Avdul Adrović, profesor zoologije Prirodno matemtičkog fakulteta Tuzla.
A da se to u skorije vrijeme neće promijeniti govori i činjenica da nismo uspjeli saznati koliko tačno građana je ove sezone zatražilo ljekarsku pomoć zbog uboda insekata i ima li dovoljno seruma za pacijente, jer nam je iz Zavoda za javno zdravstvo TK rečeno da oni nemaju te podatke.
/N1
