Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Maureen Cormack u razgovoru za portal Klix.ba komentariše pregovore političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona BiH, odnose stranaka prema tom pitanju, govori o gorućem problemu u našoj zemlji – korupciji, zatim o ranjivosti pravosudnih institucija i njihovom nužnom jačanju. Ambasadorica govori i o ruskom utjecaju u BiH, predstojećim izborima i drugim temama.
Već mjesecima Ambasada SAD-a i Delegacija Evropske unije u BiH moderiraju i podstiču dijalog među političkim strankama kako bi se pronašlo rješenje za izmjene Izbornog zakona, što je nužno s obzirom na presudu Ustavnog suda BiH. Koja je krajnja granica do kada će međunarodna zajednica imati strpljenja i čekati bh. političare da se dogovore?
Mi prije svega vjerujemo da kada građani izađu na glasanje, da ono za šta glasaju treba da bude i provedeno. Mi ne čekamo, već naporno radimo sa stranakama u BiH da ih okupimo zajedno, da omogućimo razgovor i dijalog kako bi riješili ovo pitanje koje je potrebno riješiti. Veoma je jasno postalo kroz čitav ovaj proces da su stranke te koje treba da urade ovaj posao. Stranke treba da donesu odluku, jer su one te koje trebaju sprovesti zakonodavstvo, koje god bude na snazi. To zahtijeva kopromis, diskusiju i političku volju. Centralna izborna komisija je najavila da bi to trebalo biti odlučeno do 7. septembra, dakle mjesec prije izbora. Prema tom roku se orijentišemo i radimo. Građani treba da znaju da njihov glas treba da bude proveden i da će se na taj način BiH početi kretati naprijed.
Šta ukoliko ne bude dogovora do izbora u oktobru o ovom pitanju i svi ostanu na sadašnjim pozicijama?
Ja sam i dalje fokusirana na tu činjenicu da postoje konkretna rješenja za ovaj problem. Brojne su mogućnosti diskutovane među strankama s pravnim ekspertima, uključujući i članove Venecijanske komisije. Mislim da trebamo ostati fokusirani na to da rješenje postoji. Političari trebaju biti ti koji će biti odgovorni i koji će uraditi taj težak posao, da se dogovore, da dođu do kompromisa, da odustanu od nekih teških tvrdolinijaških pozicija i da u potpunosti možemo provesti izbore na fer način.
Ko je prema vašem mišljenju u dosadašnjim pregovorima pokazao najviše spremnosti za kompromis, koje stranke ili političari?
Da bismo uspjeli riješiti ovaj problem potreban nam je politički kosenzus. Mislim da je veoma bitno da svi ostanemo fokusirani na rad sa strankama, kako bi se postigao taj konsenzus. Ja nisam spremna da prozovem bilo kojeg pojedinca u ovom trenutku, ali ono što je jasno jeste da neki ljudi zaista rade na iznalaženju rješenja. Drugi se i dalje drže svog stava i manje se angažuju, ali treba da se svi zaista angažuju na suštinskim pitanjima kako bi riješili pitanje izmjena Izbornog zakona.
Koliko su politički pregovori o Izbornom zakonu u proteklom periodu naštetili građanima ove zemlje, s obzirom na to da su lideri mogli mnogo toga uraditi da poboljšaju život građana ove zemlje, ali nisu zbog političkih prepucavanja?
Mislim da je to važno pitanje. Ovo je jedan od onih trenutaka kada političari treba da se bave onim pitanjima za koja imaju rješenja. Ipak, oni se ne fokusiraju na važna pitanja u ovoj zemlji, kao što je razvoj privrede, stvaranje novih radnih mjesta, unapređenje obrazovnog sistema, zdravstvenog sistema i tako bi prije svega zadržali mlade ljude koji su budućnost BiH. Veoma je jasno da smo već mjesecima imali rješenja na stolu i da je postojala politička volja da se ovo riješi, bilo bi riješeno. Političare treba pitati o svemu ovome, oni trebaju sjesti za sto i dogovoriti rješavanje važnih problema koje imaju građani ove zemlje.
Predstavljate zemlju koja je najzaslužnija za postizanje mira u BiH, a razvoj zemlje je planiran u okvirima Dejtonskog sporazuma. Da li je trenutno ustrojstvo BiH krajnja granica “podijeljenosti” ove zemlje po etničkim principima. Mogu li građani biti mirni s obzirom na učestale prijetnje, naročito određenih političara iz entiteta Republika Srpska o nekim novim podjelama i disolucijama?
SAD su mnogo uložile u mir u BiH i tokom prethodnih 20 godina smo konstantno radili na izgradnji i razvoju institucija, na razvoju privrede, obrazovnog sistema i mnogih aspekata društva u BiH. SAD se jasno postavlja prema BiH, podržavamo dejtonsku strukturu BiH kao suverene države koja ima teritorijalni integritet, sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda. To je struktura koja je jasno dizajnirana Dejtonskim sporazumom i koja je trebala omogućiti napredak, ali ono što je potrebno da se napredak desi je politička volja. Političari umjesto toga koriste nacionalističku retoriku i vraćaju zemlju nazad, sprečavaju je da napreduje jer oni u tome imaju lični interes. To je veoma žalosno. Jasno nam je da entiteti imaju svoje uloge i dužnosti, ali to se jasno dešava u strukturama države BiH i ta država nije pitanje mišljenja, to je činjenica koja stoji u međunarodnom pravu.
Korupcija je jedan od najvećih problema u BiH. Vi o tome često govorite u svojim javnim istupima i na predavanjima, naglašavate taj problem i apelirate na borbu protiv toga. Vjerujete li institucijama BiH da se mogu izboriti protiv korupcije s obzirom na dosadašnju praksu i činjenicu da su i političari često predmet koruptivnih radnji?
Apsolutno ste u pravu. BiH se suočava sa činjenicom da je korupcija najveća prepreka napretku svim segmentima društva. To je ključno pitanje za ovu zemlju. Veoma smo zabrinuti korupcijom na svim nivoima u BiH. Pravosudne institucije i stabilna vlast su ono što nas stvarno brine. Treba nam da ova zemlja ojača vladavinu zakona, ali mi vidimo politički utjecaj i ranjivost tih institucija i ljudi u pravosudnom sektoru, u tužilaštvima. To je žalosna činjenica. U ovom trenutku u državnom parlamentu se nastoji promijeniti Zakon o krivičnom postupku na osnovu jedne odluke Ustavnog suda BiH i imamo jedan prijedlog izmjena tog zakona u Zastupničkom domu Parlamenta BiH o kojem se razgovara i koji zadovoljava međunarodne standarde i što je važnije zadovoljava bh. obaveze prema međunardonim konvencijama o kriminalu. Amandmani koje SNSD i DNS pokušavaju staviti na ovaj prijedlog zakona smanjuju mogućnost da se koriste posebne istražne mjere, kao što je pronevjera, krađa od svog poslodavca i druge stvari koje se tiču korupcije. Mislim da su to veoma važne stvari. Radi budućnosti pravosudnog sistema u BiH parlament i građani se moraju angažovati.
Nedavno ste zajedno s još nekoliko ambasadora uz OSCE-a i OHR-a javno prozvali dvije političke stranke za koje smatrate da usporavaju izmjene Zakona o krivičnom postupku. Je li ovo krajnja granica popustljivosti s obzirom na takvu reakciju?
Razlog zbog kojeg shvatam ovo pitanje toliko ozbiljno je što kriminal ne staje na granicama BiH, za sve nas, bez obzira na to o kome se radi. Kriminal koji se dešava ovdje, međunarodni kriminal, organizovani kriminal ili terorizam, može preći u bilo koju od naših zemalja. Razlog zbog kojeg smo veoma specifični o ovom zakonu je činjenica da ovo može imati direktne implikacije na sve nas. Ovo pitanje ozbiljno shvatamo i zato smo specifični u vezi s tim koju vrstu zakona treba usvojiti i podržati. UN ima jasne standarde i sve članice koje su potpisale te konvencije moraju da zadovolje standarde.
Vidite li BiH u NATO savezu i Evropskoj uniji do 2025. godine, s obzirom na to da se ta godina uzima kao jedan od mogućih prijelomnih trenutaka za zemlje Zapadnog Balkana?
SAD jasno stoji opredijeljena kao podrška BiH na putu ka NATO-u i Evropskoj uniji. Ja bih voljela vidjeti da svi u ovoj zemlji zajednički rade i idu ka tom cilju. Ono što je jasno jeste da je to budućnost koju su građani BiH izabrali i mi čvrsto podržavamo taj put. Mnogo programa smo proveli da bismo pomogli BiH na tom putu, a tako ćemo nastaviti i u budućnosti.
Moram vas pitati i o temi ruskog utjecaja u BiH. Rukovodstvo entiteta Republika Srpska otvoreno gaji posebne veze s Rusijom. Koliko možemo govoriti o eventualnom negativnom utjecaju Rusije u BiH i da li i u FBiH postoje struje koje podržavaju ruski utjecaj?
Mislim da su SAD najviše pomogle ovoj zemlji da postigne nezavisnost, sigurnost, stabilnost i teritorijalni integritet i to čvrsto podržavamo. Nije jasno da Rusija dijeli s nama te ciljeve i nas brine ono što vidimo kao maligni ruski utjecaj ovdje. Često se čini da je Rusija više fokusirana na nestabilnost i sprečavanje napretka BiH. Takve težnje širom svijeta brinu SAD. Predsjednik Donald Trump i njegova strategija za nacionalnu sigurnost jasno kaže da SAD Rusiju smatra kao prijetnju, kao i prijetnju našim saveznicima i partnerima. Smatram da BiH ovo pitanje mora ozbiljno uzeti u razmatranje.
Milorad Dodik je i dalje na američkoj crnoj listi, ali je i kandidat SNSD-a za člana Predsjedništva BiH. Može li eventualni ulazak Milorada Dodika u Predsjedništvo utjecati na odnose BiH i SAD-a?
Sjedinjene Američke Države ne podržavaju nijednog pojedinog kandidata. Isključivo smo posvećeni podršci građanima ove zemlje i njenim institucijama i to ćemo i nastaviti. Naša uloga ovdje je da pokrivamo sve dijelove BiH i mi ćemo i u budućnosti sarađivati s institucijama. Građani treba da odluče ko će u njihovo ime donositi odluke o ekonomskom razvoju, zdravstvu, obrazovanju i građani će u konačnici na izborima tu odluku i donijeti.
Da li građani mogu imati nadu za pozitivnije promjene nakon oktobarskih izbora s obzirom na trenutne prilike. Da li postoji politička alternativa i nada za svjetlo na kraju tunela?
Ja iskreno vidim veliki potencijal u ovoj zemlji i to uvijek naglašavam. Imate inteligentno građanstvo koje putujući i radeći širom svijeta postiže veliki uspjeh. Imate divnu zemlju s prelijepim i bogatim prirodnim resursima, dobro ste povezani s Evropom i stoga mislim da građani mogu računati na svjetliju budućnost. Građani treba da preuzmu odgovornost tokom izbora i generalno gledano da drže političare odgovornima i odaberu lidere koji će povesti ovu zemlju naprijed. Ovo je divna i dinamična zemlja i vidim optimističnu budućnost, ali naravno u svakoj zemlji postoje sile koje zemlju vuku u drugom pravcu, tako da je na građanima, vladi, liderima, na brojnim vrijednim ljudima u BiH da vrijedno rade i idu ka NATO-u i EU.
