Profesionalna vatrogasna jedinica Bosanska Krupa koja djeluje pri Službi za zajedničke poslove, civilnu i protivpožarnu zaštitu, organizirala je sastanak na kojem se govorilo o šumskim požarima u 2017. godini, ali i prevenciji, aktivnostima i koordinaciji djelovanja tokom ove godine. Cilj je bio unaprijediti saradnju, razmijeniti podatke, informacije, tehničku opremu i u konačnici pokušati kreirati plan koji će umanjiti broj požara ili prouzokovanu štetu ukoliko se već dogodi. Sastanku su prisustvovali i predstavnici svih ustanova i organizacija koje brinu o požarima poput Policijske uprave, ŠPD Unsko-sanske šume, vatrogasnih i lovačkih društava.
Elvir Mulalić, viši samostalni referent u Profesionalnoj vatrogasnoj jedinici je na bazi prijavljenih i tretiranih požara, sačinio pregled požara u posljednjih petnaest godina. Svoje podatke pripremili su i predstavnici Policijske stanice u Bosanskoj Krupi, ali i predstavnik ŠPD „Unsko-sanske šume”.
Organizator ovog sastanka, viši samostalni referent za poslovne Profesionalne vatrogasne jedinice Elvir Mulalić, na početku je predstavio podatke da je u posljednjih petnaest godina zabilježeno 1039 požara na području bosanskokrupske općine, a od toga 622 požara na otvorenom, što znači da su gorile šume, livade, nisko rastinje. Na objektima su evidentirana 304 požara, dok je nešto više od stotinu požara bilo u prometu i kroz tehničke intervencije.
Istakao je da se u martu i aprilu bilježi najviše požara jer se u to vrijeme čiste oranice i da se gotovo svi požari događaju zbog nepravilnog paljenja prikupljenog otpada, bez nadzora i bez savjeta vatrogasaca koji su uvijek na usluzi.
Sasvim novi ton na ovom sastanku dalo je izlaganje Alije Salkića iz ŠDP „Unsko-sanske šume“, koji je kazao da se poduzeće u kojem radi sve teže bori sa požarima i da su štete prouzrokovane požarima na šumama prešle sve granice tolerancije, da će ukoliko se ovako nastavi, anulirati sva ulaganja u obnovu šuma.
Posebnu pažnju je izazvala informacija da se većina šumskih požara dešava na području bosanskokrupskog etata, da je Bosanska Krupa “lider” negativne statistike opožarenog područja. Od 3.346,714 KM šteta u prošloj godini na nivou čitavog područja Unsko-sanskog kantona na šumama, izuzimajući minirana područja, ukupne načinjene štete na području bosanskokrupske općine su procijenjene na blizu 2 miliona i osam stotina hiljada KM.
“U 2017. godini, od strane mog poduzeća, zabilježen je 21 požar, a tom prilikom je opožarena površina od 374,46 hektara, a nastala šteta tim požarima je procijenjena na 2.779.661 KM. Ako uzmemo podatke sa cijelog Unsko-sanskog kantona, porazno je da je daleko najveća šeta na području općine Bosanska Krupa. Tačnije, oko 90 % požara je na području bosanskokrupske općine. Uzrok gotovo svih požara, statistika pokazuje, je ljudski faktor, neodgovornost stanovništva. Po svim praćenjima preostalo je, uz dalju edukaciju, jače represivno djelovanje odgovornih naspram onih koji su uzrokovali požar, jer svi apeli na pojačani oprez, pa i zabranu paljenja, nisu urodili plodom. Najviše štete na području bosanskokrupske općine je napravljeno na izdanačkim šumama i kulturama. To su prostori u koje je moje poduzeće uložilo mnogo sredstava. Podmladak smo morali odgajati, njegovati, saditi, mnogo uložiti, a najmanja šteta je na visokim šumama. Izgorjelo je oko 984.000 komada podmlatka i 673.360 podmlatka u izdanačkim šumama. Uporedimo još nešto što poziva na hitnu akciju, u 2016. procijenjena šteta je bila 1.610.107 KM, a prošle preko 3.346.000 KM”, kazao je Alija Salkić.
U Policijskoj stanici su mišljenja da je neophodno pojačati prekršajno kažnjavanje, uz edukaciju koja bi trebala početi u porodici, nastaviti u školi, kasnije kroz savjetovanja u mjesnim zajednicama.
Zaključeno je da se odmah treba napraviti plan hitne koordinacije svih, od policije i prvih dojava o požaru, do nadleženih u Općini zaduženih za ovu problematiku, onih udruženja koji su podrška u ovakvim situacijama, uz bolju koordinaciju sa kantonalnim organima, također počev od policije i vatrogasaca do tužilačkih i sudskih organa.
Nada je da će se krenuti drugačije, ne od savjesti onih koji „pale korov i zapale šumu“, već od intenzivnijeg sankcionisanja, uz kvalitetniju edukaciju i pravovremeno djelovanje svih učesnika sastanka.
