Strategija razvoja obrazovanja na području USK do 2022. godine, koju je za skupštinske poslanike pripremilo Ministarstvo obrazovanja, ponudila je na uvid činjenično stanje, ali osvrt na ključne probleme kojima je opterećno naše školstvo. Reforme su nužne kako bi obrazovni sistem pratio tržište rada te odgovorio današnjim izazovima.

Gimnaziju Bihać trenutno pohadja 500 učenika u 18 odjeljenja. Oni u trećim razredima već razmišljaju o upisu na fakultete, a razmišljanja o studiranju u BiH ili vani, kako smo čuli od učenika, podijeljena su.

Ovi budući studenti bez obzira na različite interese po istom će pamtiti svoje srednješkolsko obrazovanje, i to velikom broju sati, te obimnom gradivu koje često nije prilagođeno zahtjevima modernog doba. Dokazuje to i Strategija obrazovanja Ministartva obrazovanja USK u kojoj se navodi kako u školama, uz ostale nedostatake, dominiraju zastarjele predavačke metode umjesto aktivnog učenja i prilogođenog indivudalnog pristupa. Dio je to niza problema koji će trebati rješavati kako bi se naš obrazovni sistem modernizirao.

S tim ciljem i Gimnazija Bihać u oštroj konkurenciji s aktraktivnim medicinskim zanimanjima nastoji postati interesantnija učenicima i njihovom roditeljima. Nakon uvođenja smjera s više sati njemačkog jezika nosioci su projekta uvođenja i informatičkog smjera koji bi trebao zaživjeti su sepetembru, kazao nam je direktor Jasmin Hodžić.

Planovi postoje i za dodatne smjerove koji će svakako značiti veću mogućnost izbora za učenike.

Loša socijalna, ekonomska, a samim tim i demografska situacija, te još uvijek slabija uključenost djece iz osjetljivijih društvenih grupa uz ekonomske migracije ključni su uzroci sve manjeg broja djece u našim školama. Strategija razvoja obrazovnog sistema resornog ministartva uz analizu nudi i odgovore kako unaprijediti obrazovni sistem USK. Ukoliko ne ostane mrtvo slovo na papiru budućim naraštajima treba li ponuditi modernije i uspješnije metode obrazovanja.

rtvusk.ba