Van der Auweraert prognozira da će migrantska ruta preko BiH biti aktuelna i u narednoj godini te da bi s proljećem moglo doći do rasta broja izbjeglica.
Ranije objavljeno
Jako je važno da državne vlasti preuzmu donošenje odluka gdje će migranti biti smješteni. Trenutno tu rupu u sistemu popunjavaju UNHCR i IOM, ali to je i dalje rupa, naglasio je Peter Van der Auweraert, šef Međunarodne organizacije za migracije (IOM) u BiH i subregionalni koordinator za Zapadni Balkan, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.
Van der Auweraert je govorio o aktuelnim izazovima kada je u pitanju migrantska kriza koja u BiH ulazi u prvu zimu. Akcenat je na trenutnom stanju u Bihaću i Velikoj Kladuši gdje je najveći broj izbjeglica trenutno smješten, te na ulozi državnih i lokalnih vlasti u rješavanju problema. Van der Auweraert prognozira da će migrantska ruta preko BiH biti aktuelna i u narednoj godini te da bi s proljećem moglo doći do rasta broja izbjeglica koje će preko ove zemlje tražiti prolazak ka Zapadnoj Europi.
IOM je dobio dozvolu da počne koristiti prostor fabrike Miral u Velikoj Kladuši za humanitarno smještanje migranata, međutim, ne kao pravi prihvatni centar. Koja je razlika između ta dva pojma te koliko dugo i u kojem kapacitetu će ovaj humanitarni centar biti u funkciji?
Dobili smo dozvolu u ponedjeljak od ministra sigurnosti i Europske delegacije da koristimo Miral kao humanitarni centar za kratkoročni smještaj i pružanje pomoći migrantima koji su trenutno u Velikoj Kladuši. To je izuzetno važan razvoj događaja jer nije bilo drugog rješenja da se izmjeste ljudi sa livade u Trnovima koja je i ranije bila neprihvatljiva lokacija, a dolaskom zime je još više neprihvatljiva.
S političkog aspekta je jasno da Europska unija ne želi trajni smještajni centar za migrante u Velikoj Kladuši zbog blizine granice. Mi ćemo držati centar otvorenim dok to bude nužno radi pružanja kratkoročne humanitarne pomoći migrantima i dok ne budemo u mogućnosti da ih prebacimo na druge lokacije, primjerice u Ušivak kod Sarajeva.
Trenutni kapacitet objekta Miral je oko 700 kreveta. Nisu svi kreveti popunjeni, ali moramo imati rezervnu opciju u slučaju novih dolazaka. Nisu u pitanju samo oni koji dolaze u Unsko-sanski kanton već i ljudi koje vraćaju iz Hrvatske, tako da moramo biti u mogućnosti da im pružimo kratkoročni smještaj, pogotovo sada kad je zima. Nemamo namjeru držati ljude ovdje duži period, ali koliko će oni ostati ovisi o smještajnim kapacitetima drugdje.
U Unsko-sanskom kantonu je trenutno 3.000-3.500 izbjeglica, koliko je od toga u prihvatnim i humanitarnim centrima pod nadzorom IOM-a?
U procesu smo da predamo sve centre koje je IOM osnovao Ministarstvu sigurnosti BiH i Službi za poslove sa strancima. Tako je trebalo biti od početka, jer IOM u osnovi i nije odgovoran za smještaj migranata već je to posao državne vlasti.
krupljani.ba
