Prema podacima tužilaštava, službi za sprovođenje zakona, centara za socijalni rad i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini, prošle godine identifikovano je 47 potencijalnih žrtava trgovine ljudima radi prostitucije, prosjačenja i u svrhu sklapanja braka.
Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima i ilegalne migracije za 2016. godinu, gdje su pobrojani i pojedinačni slučajevi koji se mogu okarakterisati kao trgovina ljudima.
Od ukupnog broja potencijalnih žrtava trgovine ljudima njih 10 je maloljetno, a gledajući po spolu, 29 je ženskih i 18 muških osoba, dok je od ukupnog broja njih sedam seksualno iskorištavano, 12 je prisiljavano na rad, a 21 slučaj odnosi se na prosjačenje i jedan radi prisilnog sklapanja braka.
Kada je riječ o prostituciji, iz izvještaja je vidljivo da djevojke, među kojima ima i maloljetnica, svoje usluge prodaju za 100 eura i novac uglavnom dijele s nekim ko ih podvodi, dok se tarife za ilegalne prelaske granice kreću i do 500 eura po osobi.
Jedan od primjera kako se podvode maloljetnice zabilježen je u Prijedoru, gdje je vlasnik lokala M.O. pronalazio mušterije za maloljetnu I.S., kojima je ona za 100 eura pružala seksualne usluge.
– Za obavljeni posao M.O. od maloljetne I.S. dobija polovinu novca – navedeno je u izvještaju.
Zabilježen je i slučaj gdje jedna djevojka iz Paraćina tokom vikenda pjeva u kafiću u Prijedoru, a osim toga, također za 100 eura, pruža seksualne usluge.
Jedan od najizraženijih problema trgovine ljudima odnosi se na prosjačenje i tu se najviše privode maloljetne osobe, uglavnom Romi. Gotovo da nema većeg grada u kojem to nije zabilježeno.
– Na teritoriji BiH je u izvještajnom periodu evidentirano prisustvo državljana Republike Srbije romske nacionalnosti, koji se uglavnom ne pridržavaju zakonskih propisa koji regulišu oblast zakonitosti boravka i rada stranaca na teritoriji BiH. Navedeni državljani se uglavnom bave prosjačenjem, skitnjom i neovlaštenim prikupljanjem dobrovoljnih priloga i čine prekšaje propisane Zakonom o javnom redu i miru – navedeno je u izvještaju.
Dodaje se da ti Romi uglavnom ne prijavljuju boravak i često u BiH ostaju i nakon isteka prava na bezvizni boravak, a i nakon što budu protjerani, poslije izvjesnog vremena ponovo se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu.
