Više stotina bivših logoraša, Bošnjaka i Hrvata, te članovi njihovih porodica okupilo se danas na Manjači kako bi obilježili godišnjicu raspuštanja koncentracionog logora kojeg su početkom rata u BiH, u maju 1992. godine, osnovale snage bosanskih Srba.
Položeno je cvijeće ispred jednog od hangara gdje su mučeni logoraši. Potom su bivši logoraši kao i porodice ubijenih logoraša obišle su i prostorije bivšeg logora Manjača, barake, hale, mjesta gdje su logoraši mučeni i u kojima su spavali na podu. Obišli su mjesta gdje su logoraši svakodnevno ubijani, silovani…
Danas sa Manjače nije poslana poruka mržnje, ali je poručeno da se neće zaboraviti ono što se desilo u logoru kroz koji je prošlo oko 5.000 logoraša, javlja Anadolu Agency (AA).
Jasmin Mešković, predsjednik Saveza logoraša u BiH kazao je za AA da je riječ o logoru koji je među prvim formiran na području BiH.
– Od 1992. do 1995. godine u kontinuitetu su tu zatvarani logoraši prije svega Bošnjaci i Hrvati, prolazili su određenu torturu, patnju, mučenje, silovanje, ubijanje…Današnja obaveza je, prije svega, bila da odamo počast svim ubijenim logorašima, da se sjetimo i prenosimo priču o njihovoj patnji, torturi koja je vršena nad njima, ali i ukažemo institucijama vlasti u BiH da je krajnje vrijeme da posvete pažnju preživjelim logorašima, njihovim porodicama – istakao je Mešković.
Danas su, kako je kazao, sa ovog zloglasnog mjesta poslali poruku nade i da suživot, pomirenje i tolerancija u BiH ostaju na djeci, mlađim generacijama.
– Ukazali smo i na to da je najbolji način da se zlo ne ponovi da školujemo, obrazujemo našu djecu i unučad. Samo obrazovan čovjek može stvoriti dobre preduslove da ne pogriješi tamo gdje smo mi pogriješili – pojasnio je Mešković.
Današnje obilježavanje, prema njegovim riječima, je proteklo uredu.
Kroz logora Manjača je prošlo oko 5.000 logoraša. Tokom zatočeništva na Manjači pretpostavlja se da je ubijeno više od 500 civila, o čemu svjedoči i masovna grobnica pronađena neposredno do logora sa 540 posmtrnih ostataka.
Manjača je bio logor u kontinuitetu od 1992. do 1995. godine. Prvo je bio logor za Hrvate zarobljene u Hrvatskoj, a onda za Bošnjake i Hrvate koji su dovezeni sa područja Krajine, Prijedora, tuzlanske regije.
Za ratne zločine uključene i one na Manjači Haški tribunal osudio je Milomira Stakića iz Prijedora na 40 godina zatvora, Radoslava Brđanina na 32 godine zatvora, a Nikola Kovačević osuđen je pred Sudom BiH na 12 godina zatvora. Mirka Graovca Županijski sud u Splitu osudio je na 15 godina zatvora.
U maju 2006. godine Okružni sud u Banjaluci Željka Bulatovića, Sinišu Teoodoprovića i Zorana Gajića , čuvare u logoru Manjača zbog nečovječnog postupanja prema zatvorenicima takođe je osudio na kazne zatvora.
