Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske nedavno je objavilo kako je ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin proglašen ‘Personom non grata’, odnosno nepoželjnom osobom u Hrvatskoj.
Reakcija hrvatskih vlasti iz aprila ove godine uslijedila je nakon što je Vulin rekao da o njegovom dolasku u tu zemlju odlučuje srbijanski predsjedniki Vučić, ali ne i vlasti Hrvatske.
„… može odlučiti vrhovni komandant Vojske Republike Srbije, gospodin Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu da odluče hrvatski ministri“, rekao je Vulin.
„Spominjanje vrhovnog zapovjednika Vojske Republike Srbije Aleksandra Vučića, kao osobe koja odlučuje o bilo čijem dolasku u Republiku Hrvatsku je neprimjeren i neprihvatljiv pokušaj negiranja suvereniteta Republike Hrvatske“, saopćeno je iz Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Hrvatske, te potvrđeno da će Vulin biti vraćen sa Hrvatske granice ukoliko pokuša ući u tu zemlju.
Ima li Bosna i Hercegovina snage posegnuti za sličnim mehanizmima?
Skoro svake sedmice neko od političara iz susjednih zemalja uputi poruku protiv Bosne i Hercegovine, koja izazove žestoke reakcije domaćih političara, uglavnom onih iz reda bošnjačkog naroda, ali ne i konkretne poteze, jer državne institucije ne mogu postići konsenzus oko odbrane vlastite zemlje.
Razlozi zbog kojih se neka osoba proglašava osobom ‘non grata’ mogu biti vezani uz nju samu (npr. zbog njezinih izjava ili ponašanja kojima su povrijeđeni interesi, čast i dostojanstvo države primateljice, ili ako je teško povrijedila propise države primateljice), prekid diplomatskih odnosa ili uz rat, međutim država primateljica nije obavezna navesti razloge (članak 9. Bečke konvencija o diplomatskim odnosima).
Bez reakcija institucija BiH prošla je izjava ministra vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je prije nekoliko dana poručio kako je trebalo proglasiti nezavisnost bh. entiteta Republika Srpska, kada je proglašena nezavisnost Kosova.
„Kada je proglašena nezavisnost Kosova, trebalo je proglasiti i nezavisnost Republike Srpske“, rekao je Dačić za Prvu TV.
Srbijanski ministar odbrane Aleksandar Vulin je tokom posjete Banja Luci u junu ove godine izjavio: „Svi privredni, politički i diplomatski kapaciteti Srbije trajno će biti na raspolaganju Republici Srpskoj i Srbima u BiH.“
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često spominje kako podržava teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine, ali i Milorada Dodika i SNSD, koji zagovaraju secesiju Bosne i Hercegovine i otvoreno rade na urušavanju zemlje. Brojni analitičari ocjenjuju da je takav stav Vučića vjetar u leđa retrogradnim politikama u BiH koje predvodi upravo Dodik.
Ambasador Ruske Federacije u BiH Petar Ivancov aplaudirao je u julu ove godine u Bratuncu Miloradu Dodiku, dok je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska govorio da Srbi imaju dvije države – „veliku Srbiju i veliku Republiku Srpsku.”
Predsjednica Vijeća Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije Valentina Matviyenko u obraćanju bh. parlamentarcima tokom nedavne posjete Sarajevu kazala je kako Rusija podržava predaju vlasti bh. entitetima.
S druge strane, i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović davala je izjave „o hiljadama radikalnih islamista i potencijalnih terorista u BiH“, što je nanijelo ogromnu štetu međunarodnom ugledu BiH.
Bivši hrvatski premijer Zoran Milanović rekao je prije dvije godine za Bosnu i Hercegovinu da nije država.
Odluku o proglašenju neke osobe personom non grata donosi Ministarstvo vanjskih poslova, ali je u BiH teško doći do konsenzusa oko tog pitanja. Iz opozicije upozorava da srpski i hrvatski političari na vlasti rade uglavnom za interese susjednih zemalja, dok vladajuća bošnjačka partija SDA do danas nije izgradila institucije koje bi se suprotstavila takvoj pojavi.
”Nažalost mi živimo u zemlji čiji ministri i zastupnici brane interese drugih država”, kazao je kandidat Demokratske fronte za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić, tokom nedavnog druženja sa mladima koje je u Sarajevu organizirao Institut za razvoj mladih KULT.
