U 44 akcije koje je u proteklom periodu provela Porezna uprava FBiH izvršene su 10.504 brze inspekcijske kontrole u kojima je otkriveno 3.692 radnika koji su radili na crno.

Pri tome, 3.226 obveznika nisu izdavali račune, 1.467 subjekta su radili bez odobrenja za rad, 954 obveznika nisu imali istaliran fisklani uređaj, a zbog kojih nepravilnosti je idato 6.239 prekršajnih naloga sa ukupno izrečenom kaznom od 15.392.650,00 KM.

Direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović, iznoseći ove podatke, kaže u intervjuu za Radiosarajevo.ba da su ovo direktni efekti, jer indirektni su značajno veći.

“Ako analiziramo samo ovaj direktni efekat otkrivenih radnika koji su radili na crno i uporedimo to sa brojem zaposlenih po općinama onda dobijamo podatak da čak 37 općina na svojoj teritoriji ima ukupan broj manje zaposlenih od samo ovog broja otkrivenih radnika u brzim akcijama”, kaže Isović.

U 2016. su utvrdili preko 400 miliona dodatnih obaveza a u ovoj više od 140 miliona KM. Ističe da su ovi rezultati afirmativi za ocjenu rada Porezne uprave, međutim oni ukazuju da ukupno stanje u FBIH nije zadovoljavajuće i da ga treba unapređivati.

“Porezni obveznici su u 2016. uplatili oko 4,5 milijardi maraka javnih prihoda, što je u odnosu na 2015. godinu više za 350 miliona maraka ili više za 8,51 posto. Pozitivan trend naplate prihoda ostvaren je i u prvih devet mjeseci 2017. godine, tako da naplaćeni javni prihodi za koje je nadležna Uprava iznose 3.570.141.210 KM, što je za 308.419.445 KM više u odnosu isti period 2016. godine ili za 9,46 posto”, navodi Isović.

Radiosarajevo.ba: Šta nam možete reći o podacima koji se odnose na javni dug preduzeća? Da li raste ili se smanjuje, koji su razlozi?

Sa ovim problemom pod hitno bi se trebali pozabaviti svi nivoi vlasti i donijeti zakon kojim bi se uredilo pitanje plaćanja ovog duga i to jednako i za javni i privatni sektor. Porezna uprava je dala više inicijativa, a to su su zamrzavanje duga i plaćanje zamrznutog duga na rate na period do pet godina bez obračuna kamata, otpis kamata, otpis troškova prinudne naplate, da se u roku od 15 dana plati 10 posto glavnog duga, otpis dijela glavnog duga, direktnih poreza starijih od 10 godina i doprinosa za zdravstveno osiguranje u slučajevima kada nije korištena zdravstvena zaštita.

Također, tu je i istovremena razmjena naloga za plaćanje između dužnika i korisnika sredstava javnih prihoda u slučajevima gdje postoje međusobne obaveze i potraživanja, da se dužnici oslobode obaveze obezbjeđenja garancija ili da se propiše mogućnost obezbjeđenja garancija putem mjenica, da se onemogući isplata plaća bez istovremene uplate poreza i doprinosa na plaće, da se banke zakonom obavežu da ne dozvoljavaju realizaciju naloga o isplati plaća bez plaćanja doprinosa, da se zakonom propiše da Porezna uprava sa bankama ima on-line vezu, da se donese propis o poreznom knjigovodstvu, da se izvrše izmjene i dopune propisa kojima se reguliše naplata i prinudna naplata.

Predlagali smo da su svi javni subjekti dužni plaćati tekuće obaveze blagovremeno, te ukoliko to ne izvrše da Porezna uprava, bez odlaganja, provede sve aktivnosti prinudne naplate, a u slučaju kašnjenja u otplati rata duže od 30 dana ili tekućih obaveza da se propiše obaveza pokretanja stečajnog postupka.

Paralelno sa ovim prijedlozima, Porezna uprava je preporučila da svi organi upravljanja i osnivači dužnika hitno, a najkasnije u roku od 30 dana, izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada i prihoda, kako bi se stvorili uvjeti za blagovremenu uplatu javnih prihoda.

Također, predložili smo da se zakonom zabrani obavljanje svih javnih funkcija rukovodiocima privrednih društava i drugih poslovnih subjekata koji su vršili utaje poreza ili su svjesno izbjegavali da prijave i plate porez.
Ono na čemu je Porezna uprava naročito insistirala jeste da uz bilo koje usvojeno rješenje za plaćanje duga kao uslov propiše da su dužnici obavezni plaćati tekuće porezne obaveze i da se otpis duga ne vrši na ime doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje koji ulaze u obračun penzijsko-invalidskog staža.

Radiosarajevo.ba: Šta je s brojkama?

U cilju naplate zaostalog duga, od preko 2,5 milijardi KM, Porezna uprava je izvršila sve pripreme i odlučno krenula u naplatu ovog duga s ciljem da 20. aprila 2016. izvrši blokadu računa svih dužnika, uključujući i dužnike iz javnog sektora koji su u vlasništvu organa vlasti u FBiH, a koji duguju preko 1,1 milijardu KM.

U aprilu 2016. Vlada FBiH je ove aktivnosti je privremeno zaustavila na period od 60 dana, u kojem periodu je trebalo pripremiti zakonska rješenja za naplatu ovog duga. Nakon isteka roka od 60 dana i nakon što nisu pripremljeni propisi za rješavanje duga, Uprava je ponovo pokrenula aktivnosti na naplati ovog duga, na način što je obveznicima koji su imali dug u prinudnoj naplati izdala rješenja o ograničenom pravu raspolaganja sredstvima na računu.

I ove aktivnosti u julu 2016. je zaustavila Vlada FBiH na period od 120 dana, u kojem periodu je trebalo pripremiti zakonska rješenja za naplatu ovog duga, a koja još uvijek nisu ponuđena. Trenutna situacija je da su Zaključkom Vlade ove mjere odložene do kraja ove godine. Prema tome, ne bi se moglo reći da Porezna uprava nije istrajala na blokadi poreznih obveznika dužnika, nego se postupilo po Zaključku Vlade Federacije BiH i to samo za preduzeća u čijem je vlasništvu državni kapital. Blokada ostalih poreznih obveznika nije upitna i ona se i dalje provodi.

Porezna uprava čini sve što može u okviru svojih kapaciteta da naplati dug, tako kao primjer ističem da je Uprava za osam mjeseci 2017. godine donijela 30.708 rješenja koja se odnose na prisilnu naplatu i to: 7.521 rješenje o pokretanju postupka prinudne naplate, 5.730 rješenje o naplati duga iz imovine, 4.237 rješenje o naplati iz novčanih sredstava, 3.864 rješenja o obustavi transakcija itd. Takođe, Uprava je za veći broj dužnika donijela rješenje o ograničenom pravu raspolaganja na računima, te je svim bankama uputila dopis u kojem od istih traži da ne dozvoljavaju isplatu plaća bez doprinosa, odnosno da o svim obveznicima koji isplate plate bez doprinosa obavjeste Upravu. Sve ove aktivnosti doprinose rastu javnih prihoda u Federaciji BiH.

Nećemo postići zadovoljavajuće rezultate ukoliko se u kratkom roku ne izmijeni zakonska regulativa koja će pomoći poreznim obveznicima da lakše plate svoj dug i da se Porezna uprava osposobi da bude efikasnija u naplati.

Radiosarajevo.ba: U nevladinom sektoru se često ističe da bi se finansijska i ekonomska slika u FBiH promijenila samo jednim potezom, zaposlenjem dodatnih 50 inspektora u Poreznoj upravi? Kako Vi na to gledate?

U Poreznoj upravi sistematizovano je 1.744 radna mjesta od čega je trenutno popunjeno 1.249, što znači da nedostaje 495 zaposlenika od kojih je 77 poreznih inspektora. Prijem 50 novih inspektora bilo bi značajno za Poreznu upravu. Ja mogu otvoreno reći da bih primio i 500 inspektora i oni bi najmanje u naredne dvije godine imali šta raditi da bi se postigao određen zavidan nivo porezne discipline. Međutim, u Poreznoj upravi nedostaje veliki broj službenika koji obavljaju i ostale, ne manje važne poslove u cilju naplate poreznih obaveza.

Nadalje, Zakon o državnoj službi nije dobar. Postupak prijema zaposlenika konkretno u PU traje previše. On traje i po godinu. To treba mijenjati. Taj zakon nije zaštitio radnike već ide na ruku onima koji ne izvršavaju svoje poslove. Kada imate situaciju da nekoga zbog nerada treba sankcionirati to traje dugo i vama se to ne isplati.
Radiosarajevo.ba: Da li Porezna uprava nailazi na “političke prepreke” u obavljanju svog posla? Javnost je svjedočila da je bilo opstrukcija prilikom kontrola određenih subjekata?

Politika koju namećem i kroz rad Porezne uprave jeste da trebamo imati jednak tretman svih poreznih obveznika neovisno o tome na kojem području rade, kojim se djelatnostima bave. Naš cilj je da svakom poreznom obvezniku zaračunamo ono što po zakonu treba da plati ni marku manje ni marku više. Bilo je, možda i nekih nerazumijevanje. Ali ipak su bile neutemeljene optužbe, pa su menadžmenti za to stanje u koje se nalaze proglasili odgovornim druge.

Mi smo imali isti tretman prema svima. Naše mjere koje smo donijeli nisu imali za cilj da se obustavi nečije poslovanje. Ali je neko htio to tako u javnosti prikazati. Naše mjere su trebali dovesti do toga da dugovi dužnika više ne rastu. Jer ona je koncipirana tako da niko ne može isplaćivati plaću bez istovremene ispalte doprinosa. Nažalost to nije prošlo. Naš cilj je bio da naplatimo najveći dio duga ali istovremeno da svim tim dužnicima damo šansu da nastave kontinuitet svoga poslovanja. Pa mi kada bi striktno primjenili sve ono što zakon nalaže nijedan od 200 subjekata iz javnog sektora više ne bi mogao raditi. Zašto bi neko vozio automobil od 150.000 KM, a dugovao državi nekoliko miliona KM? Zašto bi neko isplaćivao plaću od nekoliko hiljada maraka bez doprinosa?

Radiosarajevo.ba: Kako biste Vi lično sanirali penzioni fond?

Po mom mišljenju ne može se penzioni fond posmatrati izdvojeno. Rješenje ovog problema treba posmatrati u sklopu sveobuhvatne reforme fiskalnog sistema koja bi za posljedicu imala povećanje poreznih baza, veću finansijsku i poreznu disciplinu, a time i smanjenje doprinosa na plaće i parafiskalnih nameta. To bi dovelo do porasta zaposlenosti i plaćanja doprinosa.

Također, treba smanjiti rizike neplaćanja, utaje i prevara, raditi na sprečavanju evazije javnih prihoda, efikasnoj i racionalnoj naplati poreznih obaveza, uspostaviti pravednije porezno opterećenje, usmjeravanje poreznih poticaja i olakšica u pravcu koji doprinosi proizvodnji novih vrijednosti, izvozu, rastu zaposlenosti i razvoju društva. Saniranje i stabilizacija Fonda se ogleda u porastu broja zaposlenih i postizanju učinka da svi zaposleni na svoje isplaćene plaće trebaju plaćati doprinose.

Ono što sada Porezna uprava može i što radi je da kroz inspekcijski nadzor i sankcionisanje neprijavljivanja radnika omogući da što veći broj uposlenih bude prijavljen i s uplaćenim porezima i doprinosima. To dovodi do rasta sredstava za isplatu penzija, a u budućnosti ovi radnici će moći normalno da odu u penziju, što je pravo svakog čovjeka koji je pošteno radio i ostvario penziju.

Nama se sada u FBiH pojavljuje više od 40.000 radnika kojima se isplate plaće bez doprinosa. Kada bi mi sada obavezali banke uz zakonske izmjene da nikome ne dozvole plaće bez uplate doprinosa, mi bi ovaj problem riješili. Mi smo bankama poslali dopis u kojem tražimo da nas izvijeste da li je neko izvršio uplatu plaće bez doprinosa. Ne vidim nikakvu prepreku da se donesu ove mjere.

Categories: BiH