Žalbeno vijeće Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove zakazalo je za sutra izricanje presude po žalbi u predmetu protiv Radovana Karadžića, u sudnici I ogranka Mehanizma u Hagu. Tako će paljanskog krvnika, 28 godina nakon što je prijetnjom u Skupštini RBiH započeo svoj krvavi pir, konačno stići ruka pravde.
Radovan Karadžić se teretio po dvije tačke za genocid, po pet tačaka za zločine protiv čovječnosti i po četiri tačke za kršenja zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995.
Pretresno vijeće Haškog tribunala, podsjetimo, prije tri godine, 24. marta 2016., proglasilo je Karadžića krivim za genocid na području Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premještanje), teroririzanje, protupravne napade na civile i uzimanje talaca te mu je izrečena kazna od 40 godina zatvora.
Oslobođen je krivice po optužbi za genocid u drugim općinama u BiH.
Upravo činjenica kako je u prvostepenoj presudi oslobođen krivice po ovoj tački optužnice najviše je zaboljela žrtve, čiji će predstavnici, kako javlja reporter ”Avaza” iz Haga, u velikom broju u haškoj sudnici pratiti izricanje presude.
Iako za sada nema najavljenih dolazaka velikih grupa udruženja žrtava, kao što je to bilo prilikom izricanja prvostepene presude, dosta udruženja ipak će imati po nekoliko svojih predstavnika u Hagu. Većina njih u Hag stiže danas.
Na sutrašnjem izricanju presude bit će i predstavnici Udruženja logoraša BiH, predvođeni predsjednikom Jasminom Meškovićem.
– Kako god to zvučalo nekome dobro, a nekome čudno, i ovaj put dolaska u Hag na izricanje tako važne presude dolazimo sami svojim sredstvima i u vlastitoj režiji. To govori o svemu – kazao nam je Mešković, dodavši da nam kultura sjećanja nije na potrebnom nivou.
Odnos prema žrtvi je, kako kaže, parcijalan i povremen.
Govoreći o očekivanjima od sutrašnje presude, Mešković nam je kazao kako i u ovom udruženju, prije svega, očekuju da se potvrdi i dokaže odgovornost za genocid i u drugim općinama, kao i odgovornost po tačkama optužnice za zločin protiv čovječnosti.
Iskreno se nadamo maksimalnoj kazni. Ono što me lično brine jeste šta poslije presude. Kome će ona pomoći i na koji način? Šta smo do sada analizirali, isporučivali iz pravomoćnih izrečenih presuda. Sve smo to vrlo brzo zaboravili. Žrtve su opet ostajale same. Pružamo priliku da neki formiraju neke komisije da na poseban način utvrđuju navodnu istinu i onima dajemo prostor da osporavaju presude najveće institucije za procesuiranje ratnih zločinaca. Brzo sve zaboravljamo – kaže Mešković.
Žalili se i Karadžić i Tužilaštvo
Nakon izricanja presude Pretresnog vijeća, i u skladu s članom 2. Prelaznih odredbi Mehanizma, Mehanizam je preuzeo nadležnost u žalbenom postupku u predmetu tužilac protiv Radovana Karadžića.
I Karadžić i Tužilaštvo su se žalili na presudu Pretresnog vijeća i podnijeli najave žalbe 22. jula 2016., žalbene podneske 5. decembra 2016., podneske respondenta 15. marta 2017., a replike na podneske respondenta 6. aprila 2017. Žalbeni pretres održan je 23. i 24. aprila 2018. u ogranku Mehanizma u Hagu.
U sudnici 586 svjedoka
Prvobitna optužnica protiv Karadžića potvrđena je 25. jula 1995.
Uhapšen je u Srbiji 21. jula 2008. i prebačen na MKSJ 30. jula 2008. godine. Suđenje je počelo 26. oktobra 2009. i tokom njega je Pretresno vijeće saslušalo svjedočenje 586 svjedoka u sudnici.
Izvor: avaz.ba
