Danas se širom svijeta, pa i u BiH, obilježava Svjetski dan potrošača čija bi prava trebao štititi i Ured ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH.
Ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH je Dragan Doko koji tu poziciju obnaša već deset godina. Njegova mjesečna plaća je prema medijskim izvještajima oko 4.000 KM, što znači da je u ovom periodu na navedenoj funkciji zaradio skoro 500.000 KM.
Kennedy i potrošači
Povodom Svjetskog dana potrošača, Doko se oglasio i saopćenjem za javnost. Pojasnio je kako Svjetski dan potrošača svoje porijeklo ima u “Deklaraciji o osnovnim pravima potrošača” koju je donio bivši američki predsjednik John F. Kennedy 1962. godine. Nakon prigodnog citiranja bivšeg američkog predsjedika, Doko je odlučio komentirati i prava potrošača u BiH.
– Sigurni, dobro informirani, aktivni potrošači, djelujući pojedinačno i kolektivno, su važni faktori za normalizaciju prilika na tržištu. Informirani potrošači su katalizatori konkurentnosti, a za konkurenciju se može slobodno reći da je potrošačev najbolji prijatelj. Ipak, poštivanje zakonskih propisa koji štite potrošača nisu na potrebnom nivou, a naše sudstvo je jednosmjerno. Nevjerovatno je da se na sudovima doslovno vode milioni procesa protiv potrošača, a niti jedan gdje je potrošač tužitelj, a trgovac ili proizvođač tužena strana – poručio je Doko, iz čijeg smo saopćenja mogli pročitati sve isprazne floskule, ali ne i konkretne stvari na primjeru BiH.
Kazao je i da institucija koju vodi osigurava opću pravnu pomoć u zaštiti kolektivnih prava potrošača. Istovremeno, na stranici ombudsmena stoji da nisu “centar za besplatnu pravnu pomoć” te da njihove odluke nisu izvršnog ni obvezujućeg karaktera. Drugim riječima, građani BiH koji bi da tuže trgovca ili proizvođača ne mogu dobiti pravnu pomoć od ombudsmena koji pak u saopćenju sa žaljenjem konstatira da nema nijednog sudskog procesa gdje je tužitelj potrošač.
Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK, u razgovoru za Faktor ističe da su imali određene kontakte sa Uredom ombudsmena za zaštitu potrošača u BiH te da su pomoćnici ombudsmena kao i sam ombudsmen boravili na njihovim skupovima te predstavili svoj rad.
– Mada mislim da bi to moglo puno bolje. Ima jako puno prostora za saradnju ombudsmena i udruženja i mislim da bi u budućnosti trebali imati zajedničke projekte gdje bi ombudsmeni ili bili podrška projektima ili čak glavni aplikant. Također, ombudsmen bi mogao biti i jedan od značajnijih faktora povezivanja udruženja potrošača iz bh. entiteta jer je postavljen kao državna institucija. Iako je BiH jedno tržište, egzistiraju udruženja u entitetima a tu su i dva ministarstva trgovine u FBiH i RS-u nadležna za pitanja potrošača u svom tržišnom području. Ombudsmen je napravljen kao institucija koja bi trebala da te nejasnoće razriješi te da pomogne u zaštiti potrošača na području čitave BiH. Mislim da bi na tom polju mogao da više uradi zajedno sa udruženjima potrošača. Tu je i Savez udruženja potrošača BiH koji ustvari ne funkcionira jer je politički podijeljen zbog razloga kao što je politička kupovina poena itd. – kazala je Bulić.
Okupio štab, ništa ne radi
Stav o Doki su proteklih godina pojasnila i razna druga udruženja. Tako je naprimjer reizbor Doke na čelo Institucije ombudsmena za zaštitu potrošača 2012. godine izazvalo pravu buru negodovanja.
Predsjednik Pokreta potrošača RS-a Dragutin Bošković je kazao da je Dokin rad nula “čak ispod nule, aposlutno ništa nije uradio da zaštiti potrošače”.
– Troši pare poreskih obveznika, ništa ne radi, sve što radi je podnošenje izvještaja da nešto radi. Okupio je štab od šest, sedam ljudi oko sebe, košta nas 500.000 KM godišnje i uživa – kazao je Bošković.
Radom Dragana Doke nije bio zadovoljan ni nekadašnji predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača iz FBiH Mesud Lakota koji je kazao da “što se tiče Doke, mi nikada nismo imali bilo kakve koristi od njega i njegove institucije”.
– Njegova pozicija kao da je izmišljena da bi se na nju postavio neko blizak vlasti – zaključio je Lakota.
faktor.ba
