Vjerovatno ste se nekad zapitali zašto se Marijin Dvor tako zove. Ili ste pomislili zašto je Čengić Vila dobila baš to ime.
Svako naselje u glavnom gradu BiH nosi zanimljiv naziv, no priče o njihovom nastanku i dobijanju imena su posebno zanimljive.
U ovom tekstu ćemo objasniti nastajanje nekoliko imena sarajevski naselja, pa počnimo sa onim koje slovi za jedno od važnijih, a to je Ilidža.
Historiju mjesta i njihove nazive za Source.ba je objasnio poznati sarajevski historičar i arhitekta Mufid Garibija.
ILIDŽA
Ilidža je sama po sebi jedna od najatraktivnijih i najstarijih dijelova grada Sarajeva. Čak su pronađeni u Butmiru ostaci iz neolita. Ilidža je interesantna i zbog doba Rimljana, gdje je pronađena ploča koja danas predstavalja termalne vode. Tadašnje stanovništvo, koje je bilo više stotina godina na ovim prostorima nije voljelo ovu klimu, nisu voljeli zimu. Pod tim oklonostima su i otišli iz Sarajeva, jer je Bog dao da jedno sedam godina zaredom u Sarajevu bude velika studen. Otišli su dole, jer su imali termalne vode. Te termalne vode su bile interesnatne za lječilišta i za boravak. Bog je dao da tu bude i Vrelo Bosne sa svojih 365 izvora. Osmanlije dolazeći ovdje su znali kapacitete ovog prostora. Ustanovili su da se tu radi o jednoj pozitivnoj priči za lječilište. Tako osmasnko-turska riječ iladž znači lijek. Oni su iladž tražili na Ilidži. Tu su reumu izvlačili. Drugačije su Sarajalije tada brinule o svom zdravlju. Oni su na svojim čakširama nosili velike pasove i čuvali bubrege. U ovom gradu ja takva zima, hladno je. Umotavali su dobro bubrge zbog kotlina i vjetrova. Tako su znali da je iladž na Ilidži. Pokrenuli su izgradnju hotela i uspostavili lječilište, koje i danas funkcioniše ali nije afirmisano koliko bi trebalo biti i koliku moć ima.
CIGLANE
Ciglane su dobile naziv po tome što se na tom mjestu još 1973. nalazio pogonski objekt Gradske ciglane. Prvu ciglanu sa ručnom proizvodnjom i kapacitetom do 2 miliona komada cigle podigao je August Braun.
VRATNIK
Vratnik je dobio ime po tome što je predstavljao vrata Sarajeva, kako kaže Mufid Garibija, arhitekta i poznavalac historije Sarajeva. Preko Vratnika je stoljećima vodila takozvana “Carska džada” (divan-yoli), drum od Sarajeva, preko Višegrada do Carigrada. Vratnik je nazivan i Careva avlija i Sahin džirani (Susjed sokola).
MEJTAŠ
Sarajevsko naselje Mejtaš je nazvano po kamenu mrtvaca. Navodi se kako je žena Dudi-bula izdvojila novac za gradnju mesdžida na Mejtašu i to u periodu između 1528. i 1540. godine, ali se ne zna do kada je postojao. U harmu uz džamiju su se ukopavali mrtvi. Prije ukopavanja umrli se sa tabutom položi na pravougaoni kamen okrenut prema Kibli i i tako se klanja dženaza. Taj kamen se zvao “mejtaš” ili “kamen mrtvaca” i po njemu je cijelo naselje dobilo ime.
ŠVRAKINO SELO
Jedno do poznatijih sarajevskih naselja je i Švrakino Selo. Ono je navodno dobilo ime po porodici Švraka, koja je porijeklom iz Hercegovine. Stigli su krajem 17. stoljeća iz Glamoča i bili su aginskog porijekla, poznati po bogatstvu i vojnom angažmanu. Sejid Muhamed efendija Švrake naselio se u ovo mjesto i po njemu je cijeli lokalitet dobio naziv.
BISTRIK
Bistrik je dobio naziv po Bistrici, Bistričkom potoku koji je jedna od brojnih pritoka rijeke Miljacke koji se ulijeva kod Latinske ćuprije. Nekada se na njemu nalazilo nekoliko mostova.
/source.ba