Zakonsko pravo na odštetu kao žrtve poratnog nasilja komunističkih vlasti nakon Drugog svjetskog rata u Sloveniji je do sada ostvarilo gotovo 35.000 ljudi, ali procjenjuje se da ih je s pravom na taj status tri puta više, objavio je u utorak u Ljubljani Studijski centar za nacionalnu pomirbu.
Predstavile su pritom podatke iz službenog vladinog povjerenstva za provođenje “zakona o ispravljanju nepravdi” koji regulira tu problematiku, a donesen je 1996. godine,
“Sve žrtve zaslužuju pravo na sjećanje, te na istinu i pravdu”, kazala je Valič te iznijela podatke o do sada 35.000 osoba s pravom na odštetu po tom zakonu, piše Hina.
Zakon regulira pravo na povratak štete i prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja oštećenicima i njihovim najbližima, i to bivšim političkim zatvorenicima i žrtvama koje su bile protupravno ubijene, te njihovim članovima obitelji. Zakon uređuje i postupke za ostvarenje tih prava, ali i mogućnost promjene pravomoćnih presuda, nepravedno donesenih u vrijeme komunističkog režima.
Na osnovi dokumentacije spomenutih ustanova koje se bave pravima političkih zatvorenika, nepravedno osuđenih i ubijenih, kako je izneseno na javnoj prezentaciji, komunističko nasilje u Sloveniji u godinama poslije rata bilo je vrlo intenzivno.
Tako je u Sloveniji u poratnom komunističkom nasilju usmrćeno 18.280 slovenskih vojnika i civila na nekomunističkoj strani protivno načelima pravne države. Usto je usmrćeno i više od 100.000 pripadnika drugih “jugoslavenskih” naroda, među njima i žena i djece, iznijela je Majda Pučnik Rudl, navodeći statističke podatke iz različitih publikacija, prenosi slovenska agencija STA.
“U zatvore su smještani takozvani klasni neprijatelji, a bilo je i osam većih i manjih koncentracijskih logora, 4 kaznena logora za prisilni rad, 20 popravnih logora i logora za tzv. društveno korisni rad”, kazala je Pučnik Rudl.
Njezino povjerenstvo ima podatke da je u Sloveniji bilo ukupno 25.000 političkih zatvorenika te blizu 60.000 slučajeva nasilne eksproprijacije privatnog vlasništva.
Usto, u Austriju je nakon Drugog svjetskog rata protjerano samo iz Slovenije oko 10.000 pripadnika njemačke manjine, iseljen je i dio mađarske manjine.
U Austriju su tada izbjegle bogatije slovenske obitelji kojima je imovina oduzeta, a da slobode nije bilo ni nakon završetka rata govori podatak da se je u poslijeratnim godinama iz Slovenije iselilo u druge europske i prekomorske zemlje šezdesetak tisuća izbjeglica, navode ustanove koje prate provođenje zakona o popravku nekadašnjih nepravdi političkim zatvorenicima, nepravedno osuđenima i ubijenima, te nekadašnjim vlasnicima oduzete imovine.
