Državni službenici svojim tužbama nanijeli su višemilionsku štetu Budžetu FBiH, ali i kantonalnim budžetima. Oni su tužili državu jer je došlo do kršenja kolektivih ugovora, koji su sami po sebi bili nerealni, a pravnici ministarstava čiji je posao bio da ulažu žalbe na te tužbe, to nisu činili.
U Budžetu Federacije za ovu godinu planirano je oko 40 miliona KM za isplatu sudskih presuda državnim službenicima koji su svojevremeno tužili državu zbog kršenja kolektivnih ugovora. Tužbe je administracija počela podnositi još 1998. godine i prema riječima Zlatka Hurtića, vanjskog saradnika Vlade FBiH, ove tužbe bi premašile deset milijardi, da Vlada FBiH nije izmijenila Zakon o radu, i time stopirala podnošenje tužbi. Ukazuje kako je Vlada donijela zakon gdje se traži ispitivanje odgovornost pravnika iz ministarstava koji su trebali ulagati žalbe na tužbe, a to nisu činili, te da komisija koja bi to utvrđivala još nije formirana.
Došlo je do gomilanja tužbi
– Do tužbi je prije svega došlo jer su sindikati korumpirali cijeli sistem preko advokata. Najprije su zaključeni kolektivni ugovori, koji su bili nerealni za realizaciju, a gdje su topli obroci bili čak po 200-300 KM. Potom je nastupila ekonomska kriza 2008. godine, gdje Federacija, odnosno, ministarstva, više nisu mogla to da izvršavaju. Predloženo je sindikatima da se promijene kolektivni ugovori, kako bi se smanjili troškovi, što su oni odbili. A onda je Vlada FBiH u nemogućnosti da to isplati, isplaćivala manje, što je prema tadašnjem zakonu o radu bilo osnova da se tuži – podsjeća Hurtić.
Dodaje kako su najprije sudije tužile državu i dobile tužbe, a onda su presuđivali u korist tužbenika, jer nisu mogli sebi odobravati, a drugima ne.
– To je bio organizovani sistem sindikata i advokata da se tuži, a što se više tuži, više se i zarađuje. Znate da advokati zarađuju na sudskim troškovima. Tako da na bazi tih kolektivnih ugovora koji su bili nerealni za realizaciju, došlo je do gomilanja tužbi, neplaćanja zateznih kamata i mi procjenjujemo da je na svim nivoima vlasti došlo 1,5 milijardi utuženog, od čega polovina otpada na zatezne kamate. Najugroženija su dva kantona i to Unsko-sanski i Zeničko-dobojski kanton. U ZDK najviše je tužio Sindikat osnovnog obrazovanja – naglašava Hurtić.
Objašnjava da je daljnje podizanje tužbi Vlada FBiH spriječila 2016. godine, kada je izmijenjen Zakon o radu.
– Pošto sindikalci nisu htjeli da promijene kolektivne ugovore, Vlada FBiH je te godine izmijenila Zakon o radu gdje je rekla da se u roku od godine, po sili zakona, kolektivni ugovori moraju ponovo ispregovarati, inače ne važe. Morali su sjesti za sto i dogovoriti nove kolektivne ugovore, koje smo sveli na nivo da se mogu izvršavati, bez tužbi. Inače bi to otišlo na deset milijardi KM kako je krenulo sa tužbama – ukazuje Hurtić.
Upitali smo kako je moguće da nijedna vlada od 1998. godine nije pokušala zaustaviti tužbe, izuzev posljednje.
– Pa nije zašto što imamo ogromnu korupciju, situaciju gdje je država napala državu! Imamo situaciju u institucijama Vlade FBiH da pravnici uopće nisu išli braniti, jer su i sami tužili. Znači, tužbe koje su se mogle braniti, se nisu branile, jer im je odgovaralo da naplaćuju. Pravnik koji je plaćen da brani ministarstvo nije čak ulagao ni žalbe, već je nagovarao druge da tuže, jer su sindikati i njima davali procente. To je najveći stepen korupcije koji se ikada pojavio u našoj zemlji. Vlada FBiH je usvojila zakon gdje je rekla da se ispita odgovornost pravnika, ali ta komisija još uvijek nije formirana. Drugo, Vlada FBiH je htjela da oduzme nadležnost ministarstvima da brane, da se to prebaci na pravobranilaštvo, ali ni to nije uspjela zbog otpora. Zbog tužbi imamo “cijeđenje” budžeta i na federalnom i kantonalnom nivou – govori Hurtić.
Kaže da je u Budžetu FBiH za 2019. godinu izdvojeno oko 40 miliona KM za izvršenje presuda.
Ima jedna tužba od 120.000 KM
– Ja sam bio protiv toga. Vlada FBiH još nije zauzela stav kako da im isplati po tužbama. Po mom mišljenju to treba isplatiti na način da naplate samo oni koji se odreknu zateznih kamata. Znači, isplati se glavnica, pod uvjetom da se osoba koja ima izvršnu presudu, odrekne zatezne kamate. I, problem još uvijek nije riješen. U posljednje vrijeme smo uhvatili da ponovo podnose tužbe koje nemaju osnova, a da se ne pojavljuje niko da opovrgne, i da to prolazi. Morate da znate da je naplata po tužbi postao glavni izvor prihoda za administraciju, da im je plaća sitnica. Jer naplaćuju po 30, 40 ili 50 hiljada KM. Ima jedna tužba 120.000 KM. Iz čijeg džepa to ide? Iz džepova penzionera, privrede, i onda se čudite što nemamo novac za infrastrukturu – ukazao je Hurtić.
Izvor: Faktor
