Velika vlažnost zraka, visoke temperature i promjenljivo vrijeme karakteriziraju ovo ljeto. Posebnu pažnju treba da vode svi koji imaju i najmanje probleme sa srcem.Ljekari savjetuju kako da se sačuvate i ne ugrozite svoje zdravlje tokom ovog “šarenog” ljeta.
1. Tokom ljetnih žega i vrućina, za srčane bolesnike je najbolje da izlaze rano ujutru ili kasno uvečer, kao i da bez preke potrebe ne izlaze iz kuće van tog vremena.
2. Neophoodno je da unose dovoljnu količinu vode i tečnosti. Kada je u zraku mnogo vlage, otežano je isparavanje znoja sa površine kože, a poznato je da sparni dani opterećuju srce kao da radi pod fizičkim naporom. Pri velikim vrućinama, kada nema mnogo vlage, pojačano je isparavanje, pa je iz tih razloga bitno da uvijek uz sebe imaju flašicu vode čak i kada nije mnogo toplo vrijeme, a česte su varijacije temperature i zračnog pritiska.
3. Redovno uzimajte propisanu terapiju. Ukoliko primijetite da vam neki od lijekova koje koristite ne prijaju, ili loše utječu na stanje vašeg organizma tokom ovih ljetnih vrućina i temperaturnih varijacija, naglasite svom izabranom ljekaru ili kardiologu, jer će možda biti potrebna promjena terapije.
4. I za srčane i druge hronične bolesnike odmaranje je od izuzetnog značaja.
5. Vodite računa o ishrani. Savetuju se češći, a manje obimni obroci, koji nisu pretjerano kalorični.
Meteorološke prilike imaju veliki utjecaj na zdravlje, a od tegoba koje izaziva promena vremena pati gotovo polovina svetske populacije. Problemi koji se javljaju zbog promjene temperature, vlažnosti zraka i jonizacije, smanjuju se čim se vrijeme stabilizuje. Starosna granica se pomjerila te se osim starih i hroničnih bolesnika, mladi se sve više žale na tegobe izazvane vremenskim oscilacijama.
Svima nam je poznato stanje pospanosti, umora i gubitka energije, kada napolju pada kiša i kada je povećana vlažnost zraka. Ljeto više ne liči na ljeto, a godišnja doba smjenjuju se bez prelaznih razdoblja. Zato promjene vremenskih prilika u značajnoj meri utječu na zdravlje svih nas, pogotovo na hronične bolesnike koji boluju od kardiovaskularnih bolesti.
– Prilikom velikih temperaturnih oscilacija na televiziji i radiju čuju se savjeti kako nije preporučljivo da srčani i hronični bolesnici izlaze i borave napolju, osim ukoliko ne moraju. Razlozi za ovakve savjete su cilj da preduprijede pogoršanje zdravstvenog stanja. Velike vrućine i boravak u prostorijama koje nisu sa adekvatnom klimatizacijom, mogu da doprinesu pojavi simptoma angine pectoris, varijacijama krvnog pritiska, osećaju malaksalosti i zamaranja, ubrzanom srčanom radu, vrtoglavicama, omaglicama i otocima nogu kod nekih pacijenata – upozoravaju kardiolozi.
Ovakve vremenske prilike pospješuju suženje koronarnih krvnih sudova, pogotovo kod bolesnika koji već imaju aterosklerotsku bolest srca. Ljeti su infarkti najčešći pri nestabilnom vremenu.
Bolesnici se žale na bol iza grudne kosti, koji doživljavaju kao pečenje, žarenje ili tegobu u grudima, koja se širi u cijelo sredogruđe i najčešće u lijevu ruku, a moguća je propagacija u obje ruke, vrat, vilicu i iza plećki. Intezitet bola je od blagog do najjačeg, u trajanju od sekunde do više minuta pa i duže. Opisani bolovi koji traju duže od 10 minuta, uvijek zahtijevaju ispitivanje kako bi se isključilo postojanje srčanog udara. Izuzetak su bolesnici koji boluju od šećerne bolesti kod kojih su mogući veliki, bezbolni infarkti, gde gušenje i hladno preznojavanje mogu da budu ekvivalent bolu. Mogući su i atipični bolovi u infarktu koji idu sa mučninom, gađenjem, povraćanjem i bolom u stomaku, zbog čega često ovi pacijenti sa srčanim udarom donjeg zida završe na pregledu kod hirurga umesto kardiologa. Borba za svaku srčanu ćeliju je borba s vremenom da u najkraćem roku što više spasimo oštećeni srčani mišić.
Najmanje su tri faktora rizika koji doprinose razvoju koronarne bolesti srca: da su ti pacijenti bili dovoljno fizički aktivni, da nisu bili pušači i da su se pravilno hranili, ne bi imali smrtni ishod. Starosna granica se pomjera ka sve mlađoj populaciji i posebne kategorije su mlađi, radno sposobni muškarci i žene. Posljednjih decenija šezdesete i sedamdesete godine života su najčešći razlog koronarne bolesti, a savremeni način života ovu starosnu granicu je pomjerio ka četrdesetim godinama.
To dodatno govori o izostanku primarne prevencije kardiovaskularne bolesti ili neadekvatnoj kontroli faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.
Izvor: b92
