Sječa i isporuka šumskih sortimenata kupcima na području Unsko-sanskog kantona se vrše upotpunosti u skladu sa svim zakonskim propisima zahvaljujući programu koji su razvili inženjeri Šumskog privrednog društva “Unsko-sanske šume” Haris Koljić i Jasmin Mešić.
Koljić je za Fenu kazao da taj informacioni program omogućava praćenje proizvodnje šumskih drvnih sortimenata te pruža garancije kupcima da je sječa obavljena potpuno legalno i u skladu sa zakonskim propisima za svaki “komad drveta“.
On također naglašava da je sličan sistem već razvijen u zemljama regiona – Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, a u Unsko-sanskim šumama su posebno ponosni što je program razvijen bez ulaganja uz korištenje vlastitih kapaciteta i znanja svojih stručnjaka.
Većina preduzeća šumarstva u Federaciji BiH ima FSC certikat koji je potvrda da preduzeća šumarstva provode ekološki odgovorno i društveno korisno gospodarenje šumskim resursima odnosno certifikat bi trebao biti između ostalog i potvrda da drvo potiče iz legalne sječe.
Međutim, postoji rizik da se pilane i građani snabdijevaju i drvetom koje potiče iz ilegalne sječe koja predstavlja jedan vid “nelojalne konkurencije” (drvo iz ilegalne sječe nije oprezovano niti građani kroz porez nemaju nikakvu korist od toga, a kad je sječa legalna društvo osjeti benefite jer preduzeće plaća poreze).
Osim toga, ilegalna sječa je prijetnja kojom je preduzeće izložene u smislu devastacije i degradacije šumskog fonda jer se sječa provodi nekontrolisano, bez ikakve selekcije i uvažavanja ekoloških principa na koje preduzeće potencira.
To je bio jedan od razloga zašto su se, kako ističe inžinjer Koljić, Unsko-sanske šume opredijelile za izradu informacionog sistema kojim se regulišu sve aktivnosti u šumarstvu, a od kojih je najvažnija proizvodnja šumskih drvnih sortimenata.
Zahvaljujući tom informacionom sistemu, Unsko-sanske šume mogu garantovati za svaki komad drveta da potiče iz legalne sječe, jer u svakom momentu je bukvalno moguće locirati panj posječenog stabla zahvaljujući GPS tehnologiji te odrediti vrijeme i osobu koja je obavila sve aktivnosti u proizvodnom procesu tj. svaki komad drveta ima svoju “ličnu kartu” čije podatke je moguće provjeriti bilo kad i bilo gdje.
Program čini sedam aplikacija koje služe za prikupljanje i obradu podataka, što omogućava radnicima da mogu donositi odluke direktno na terenu, što ranije nije bio slučaj.
Koljić navodi da izrada sistema ima za cilj da omogući svim radnicima u pripremi i realizaciji proizvodnje korištenje naprednih alata za prikupljanje i obradu podataka, a upravljačkim strukturama preduzeća kontrolu radnih procesa na brz, kvalitetan i efikasan način donošenjem poslovnih odluka na bazi stvarnih informacija, te da zahvaljujući tom imaju mogućnost bržeg protoka informacija iz različitih nivoa organizacije preduzeća.
Projektant u ŠPD “Unsko-sanske šume” Haris Koljić u izjavi za Fenu je istaknuo da ono što navedeni sistem izdvaja od klasičnog načina rada jeste što prikupljene podatke standardizira po vrsti i obimu, vrši njihovu grafičku predstavu u formi tematskih mapa na različitim podlogama, te eliminiše mogućnost za stvaranje logičkih i računskih grešaka.
Jedna od prednosti takvog sistema je, dodaje, da se resursi koriste racionalno, a druga se odnosi praćenje štetočina koje su prisutne unutar šuma.
Koljić najavljuje i nastavak aktivnosti i licenciranje programa, koji je osnova za izradu projekata kojima će se moći aplicirati za pristup sredstivma fondova Evropske unije.
Unsko-sanske šume su prvo preduzeće šumarstva u Bosni i Hercegovini koje se opredijelilo da unaprijedi svoje proizvodne procese korišteći najnovije informacione tehnologije, dok druga preduzeća šumarstva ne prate te trendove a usljed nepostojanja federalnog zakona o šumama ne postoji način na koja se mogu i primorati.
Zato bi Vlada FBiH, kako ističu stručnjaci šumarske struke, putem resornog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva trebala hitno nametnuti obavezu i ostalim preduzećima da koriste informacione tehnologije koje su garant legalnosti sječe od koje društvo može imati samo još veće benefite s jedne strane, a sa druge strane garant da se šuma racionalno koristi uvažavajući sve ekološke principe.
Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala Šumsko-privredno društvo Unsko-sanske šume, sa sjedištem u Bosanskoj Krupi, radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u gospodarenju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju tog kantona.
Osnovno misija preduzeća je održivo, ujednačeno, neprekidno i dugoročno gospodarenje šumskim ekosistemima na području USK-a u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima, promjenjivim zahtjevima društveno-političkog okruženja i karakterom šumskih resursa kao javnog dobra.
