Deklaracija o opstanku srpskog naroda je, smatra član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović, “dobra odluka”. Tom “dobrom odlukom” se, vjeruje Čović, mogu vrlo praktično definirati odnosi “jednog naroda na dva prostora”.
Nema Čović ništa protiv praktičnog definiranja odnosa srpskog naroda, naprotiv, ali samo na dva prostora, Srbiji i Republici Srpskoj, odnosno BiH. Kada je definiranje tih odnosa na “hrvatskom prostoru”, kako on voli nazvati dijelove BiH na kojima živi većinsko hrvatsko stanovništvo, konstitutivnost srpskog naroda je “politička igra”.
Unutar Čovićeva dva prostora na kojima bi se trebali praktično definirati odnosi srpskog naroda nema mjesta za Srbe iz Republike Hrvatske. Oni Deklaraciju o opstanku srpskog naroda vide kao pozitivnu stvar i pokazatelj interesa Republike Srbije prema svojim sunarodnjacima, bez obzira na to gdje se nalazili.
– Sasvim sigurno nije prihvatljivo da se izuzimaju pripadnici srpskog naroda bilo gdje. U krajnjoj liniji, smisao Deklaracije, koliko znam, nije briga samo za Srbe na prostoru dvije države – kazao je u razgovoru za Faktor Srđan Milaković, dogradonačelnik Vukovara i potpredsjednik Demokratskog saveza Srba (DSS).
Izjavu Dragana Čovića kojom se definiranje odnosa srpskog naroda ograničava samo na dva prostora iz DSS-a ocjenjuju kao nekorektnu.
– To nisu u pitanju dva prostora isključivo već je u pitanju veći obim. Radi se o Srbima u regionu, gdje su oni, bez obzira na brojnost, historijske zajednice i viševjekovne zajednice. U tom smislu, ako postoji bilo kakva maliciozna namjera koja isključuje pripadnike srpskog naroda u Republici Hrvatskoj, to apsolutno nije korektno i neka se Čović zbog toga pravda i neka ide na njegovu štetu – dodao je Milaković.
Dok je za dogradonačelnika Vukovara Čovićeva izjava nekorektna, Veljko Džakula, predsjednik Srpskog demokratskog foruma (SDF) iz Zagreba, odnos hrvatskih zvaničnika, pa i onih iz BiH, ocjenjuje kao licemjeran.
– Oni su krenuli od one poznate činjenice da su Srbi u Hrvatskoj proglašeni nacionalnom manjinom 1990. godine, kada je HDZ došao na vlast, i na taj način su definirali značaj i doprinos srpskog naroda Hrvatskoj tokom 20. stoljeća – kazao je Džakula za Faktor.
Upravo je srpski narod u Republici Hrvatskoj, smatraju naši sagovornici, u mnogo lošijem položaju u odnosu na svoje sunarodnjake u ostatku regiona.
– Činjenica je da je srpski narod ovdje mnogo malobrojniji u odnosu na period prije raspada Jugoslavije, a i ovaj sadašnji broj je itekako ugrožen. Ugrožena su zakonom definirana prava srpske zajednice, a u mnogo čemu i egzistencija srpske zajednice. I biološki je srpski narod na pojedinim prostorima itekako ugrožen. Nema prostora na kojem ne dolazi do smanjenja broja pripadnika srpske zajednice. Nije, nažalost, to samo ekonomski kontekst nego je u pitanju jedna sveopća atmosfera u Republici Hrvatskoj, koja se brižljivo pazi da ne bi slučajno postala drugačija i pozitivnija. Svi smo očekivali da se Hrvatska izgradi kao građansko društvo nakon ulaska u Evropsku uniju, ali to nije bio slučaj – pojašnjava Milaković.
Nije sporan samo odnos hrvatskih zvaničnika prema Srbima u Hrvatskoj. Sporan je, tvrdi predsjednik SDF-a, i odnos srpskih zvaničnika iz BiH.
– Oni sada jedni drugima podilaze da bi održali sebe na vlasti, a ne vode brigu o narodu. Samo ime ne znači mnogo, ako odnos nije ljudski. Kada pogledate Srbe iz Hrvatske, jedino kad nas se sjete iz Republike Srpske jeste kada su parastosi. Onda dolaze na Savu, bacaju vijence, dovode sveštenike i onda na nas misle. Parastosi i sapiranja odgovornosti nama stvaraju lažnu sliku da o nama vode brigu – izjavio je Džakula.
Niti jedna deklaracija, rezolucija ili bilo koji dokument u čijoj realizaciji učestvuju predstavnici konstitutivnih naroda iz BiH, dodaje on, ne može doprinijeti kvalitetnijem životu koliko to može međusobna saradnja i uvažavanje.
– To što se oni busaju u prsa da su Hrvati i Srbi narod u BiH, a vidim da su totalno nezadovoljni svojim statusom, nijedna deklaracija i nijedna rezolucija neće promijeniti njihov status ako oni sa trećim narodom, a to su Bošnjaci, ne nađu nekakav zajednički jezik kao tri naroda koja žive u BiH i da urede sami svoje odnose na način da jedni druge podržavaju i osiguravaju jedni drugima bolje uvjete za život – kazao je Džakula.
