Srbija, Hrvatska i Crna Gora ne poštuju sporazume o readmisiji sa BiH zbog čega dolazi do dužeg zadržavanja ilegalnih migranata u našoj zemlji.
Zaključak je ovo nedavnog sastanka predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH sa državnim ministrom sigurnosti Draganom Mektićem i predstavnicima policijsko-sigurnosnih institucija BiH o strateškim aktivnostima u vezi sa povećanim brojem migranata i zaštiti granica BiH.
“Nijedna država nije određenim aktom suspendovala sporazume o readmisiji, ali oni u praksi ne funkcionišu. Odstupilo se od principa propisanih tim sporazumima i ne poštuju se protokoli o njihovoj implementaciji. Praktično, readmisija sa susjednim državama ne funkcioniše, što predstavlja problem ne samo za BiH, nego i za sve zemlje Zapadnog Balkana. Time se ruši dio pravnog sistema kada je u pitanju borba protiv ilegalnih migracija”, kaže za Vijesti.ba ministar Mektić.
Kako pojašnjava, sporazumi o readmisiji ne funkcionišu u praksi budući da ne postoji jedinstven stav o migrantskoj krizi, niti jedinstveni dogovor o načina rješavanja ovog pitanja.
“Više se rukovodimo principom ‘Ko će kome više problema prebaciti samo da bi skinuo dio tereta sa sebe’, ne birajući ni sredstva ni način na koji će se to uraditi. Iskočili smo iz pravno uređenog i definisanog sistema i ušli u prostor vlastitog snalaženja mimo sporazuma, zakona i bilo kojih drugih propisa. Niko ne želi da zajednički posmatra i rješava ovaj problem, sasvim suprotno, gledaju kako će što više problema skinuti sa sebe i prebaciti ih u tuđe dvorište”, upozorava Mektić u razgovoru za naš portal.
Mišljenje smo zatražili od resornih ministarstava Crne Gore i Srbije.
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore podsjećaju da je sporazum između crnogorske Vlade i Vijeća ministara BiH o vraćanju i prihvatanju (readmisija) lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, potpisan u Sarajevu 2008. godine.
“Od stupanja na snagu Sporazuma i Protokola o njegovoj implementaciji, Uprava policije dosljedno ispunjava preuzete obaveze i u duhu dobre prekogranične policijske saradnje u svakom slučaju gdje postoje dokazi od Bosne i Hercegovine prihvata lica za koja utvrdi da su neposredno prije nezakonitog ulaska u Bosnu i Hercegovinu boravila na teritoriji Crne Gore. Sporazum, između ostalog, propisuje redovni i skraćeni postupak za vraćanje i prihvatanje lica čiji je ulazak ili boravak nezakonit, kao i pravila za odobravanje tranzita državljana trećih država preko državnog područja država potpisnica tokom putovanja u državu odredišta”, navodi se u dopisu koji nam je uputio MUP Crne Gore.
Kako je pojašnjeno, redovni postupak se primjenjuje za državljane država potpisinica i državljane trećih država za koje je utvrđeno ili se osnovano pretpostavlja da su na područje države ušli neposredno nakon boravka, odnosno prelaska preko države od koje se traži prihvatanje, dok se skraćeni postupak primjenjuje na državljane trećih država koji su zatečeni u roku od 72 sata nakon nezakonitog prelaska državne granice.
“Protokol o implementaciji navedenog Sporazuma propisuje nadležne organe i granične prelaze za implementaciju Sporazuma, pri čemu je u Crnoj Gori za sprovođenje redovnog postupka nadležno Ministarstvo unutrašnjih poslova, a za sprovođenje skraćenog postupka i tranzita Uprava policije. Kada je u pitanju redovan postupak readmisije, u dosadašnjoj implementaciji pomenutog Sporazuma i Protokola, u kontinuitetu se ostvaruje efikasna primjena navedenog”, ističe se u dopisu.
Navedeno je da statistički podaci pokazuju da je, po osnovu Sporazuma o readmisiji u 2017. godini, Crna Gora u skraćenom postupku od Bosne i Hercegovine dobila zahtjeve za prihvatanje 259 lica, od čega je pozitivno odgovoreno i prihvaćeno na teritoriju Crne Gore 248 državljana trećih država. U istom periodu, takođe na osnovu Sporazuma o readmisiji, BiH je odobren tranzit preko teritorije Crne Gore za 243 državljana trećih država.
Po osnovu Sporazuma o readmisiji u periodu od 01. januara do 31. jula 2018. godine, Crna Gora je u skraćenom postupku od Bosne i Hercegovine dobila zahtjeve za prihvatanje 312 lica, od čega je pozitivno odgovoreno i prihvaćeno na teritoriju Crne Gore 308 državljana trećih država. U istom periodu, takođe na osnovu Sporazuma o readmisiji, BiH je odobren tranzit preko teritorije Crne Gore za 63 državljana trećih država.
“Napominjemo da Sektor granične policije Uprave policije MUP-a Crne Gore ostvaruje dobru policijsku saradnju sa graničnom policijom Bosne i Hercegovine koja se manifestuje kroz redovne sastanke na lokalnom i regionalnom nivou, kao i kroz realizovanje zajedničkih patrola”, naglasili su iz MUP-a Crne Gore.
Do momenta objavljivanja ovog teksta odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije nismo dobili.
(Vijesti.ba)
