Nijedna od osam općina i gradova u Unsko-sanskom kantonu nema potrebne dozvole za općinske deponije. Neke,većinom divlje i neuredene direktna su prijetnja lokalnom stanovništvu. Na izgradnju zajedničke čeka se već dvanaest godina.
Općine i Kanton su osnovali firmu za njeno održavanje, koja je potrošila blizu pola miliona eura na plate zaposlenih. Blokirano je i korištenje kredita Svjetske banke odobrenog za izgradnju.Napunilo se 12 godina otkako je Skupština Unsko-sanskog kantona osnovala preduzeće Regionalna kantonalna deponija, skraćeno US REG-DEP d.o.o. Bihać, i toliko dugo ova fimna troši sredstva na plaće uposlenih, na izvedbene projekte, a da nema ni temelja gdje bi se deponija trebala izgraditi.
Potrošio se početni milionski kredit od Svjetske banke i ušlo se u novu fazu zaduženja od 2.600.000 eura. Ovo preduzeće se našlo na spisku i dužnika Poreske uprave FBiH sa iznosom od 41.000 maraka.0 meduvremenu je vlasništvo nad preduzećem preregistrovano, kako bi svaka od osam općina ovog kantona bila suvlasnik u odredenonn procentu,obzirom da predložene lokacije na Drenovom Tijesnom,potom na Karanovcu, nisu dobile podršku onih kojih se tiče na Unsko-sanskom kantonu. Oni koji se sjećaju prve lokacije,studije o opravdanosti instalacije regionalne deponije na Grabež-Drenovo Tijesno,znaju da je ta studija ocjenjena kao domkument koji je napravljen u kancelariji,sa mnogo netačnih lokacijskih oznaka,a bez uključivanja javnosti u njegovo donošenje.
To je bio dokument koji je javno podržavao odabranu lokaciju,a iznnedu redova upozoravao na vrstu stijena ,blizunu rijeke Une i moguće posljedice instalacije odlagališta na tom mjestu,osobito za općinu Bosanska Krupa.0 drugom pokušaju donošenja odgovarajuće i prihvaćene lokacije krenulo se ,kao bi rekli po uzusima donošenja takve odluke kako se to čini po mjerila europskih praksi,od odabira potencijalne lokacije,upoznavanja stanovništva,obilaska sličnih regionalnih uredenih deponija sa reciklažom u Sloveniji i drugim europskim zemljama,davanja uobičajenih povlastica stanovnicima koji su najbliži mogućoj lokaciji ,do donošenja odgovarajućih dokumenata kroz nadležno Ministarstvo i zakonodavna tijela,te brojne edukacije.
Medutim,kraj jedne takve aktivnosti završio je neslavno,a mnogi koji su bili dio tog procesa skloni su ocjeni da je Regionalna deponija Karanovac zaustavljena prvenstveno zbog političkih nadmudrivanja,uslovno rečeno gotovog posla, u koje su na samom kraju svoj glas iskazali nezadovoljni stanovnici ovog područja, kroz njihovo naknadno neslaganje da se jedan takav objekt nalazi u blizini područja u kojem žive,tačnije u blizini Ripča.Za vrijeme prethodne vlade Unsko-sanskog kantona takode se razgovaralo o ovoj problematici,jasno je ukazano da je neprihvatijivo da se novac izdvaja,nastaju zaduženja,a od deponije ni traga ,ni glasa.0 tom periodu,uz uključivanje lokalnih zajednica u odlučivanje,bilo je najavljeno konačno dobijanje dozvola za gradnju,uz izmjene studije kada su u pitanju dimenzije deponije i definisanje pretovarnih stanica,kao bi ekonomska cijena za plaćanje odvoza smeća,za neke udaljenije oćine bila niža,a uz takve stanice smanjilo se zagadenje zraka prilikom odvoza smeća na regionalnu deponiju.
Pitanje regionalne deponije ponovo je, i sa novim sastavom aktualizirano, jer je sadašnja Vlada Unsko-sanskog kantona, tokom ove godine jasno kazala da ne želi više izdvajati sredstva za rad poduzeća koje ne obavlja svoju funkciju,a i da ne žele takvko poduzeće kazali su i načelnici gradova i općina Unsko -sanskog kantona, koji su na posljednja svoja dva zajednička sastanka potencirali riješavanje pitanja instalacije Regionalne deponije kao goruće potrebe,ali i bili ogorčeni na neshvatijivi decenijski rada ovog poduzeća – bez rezultata.Ministar za gradenje,prostomo uredenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona Jasmin Bumić je o onom što slijedi rekao :
„Nažalost,stanje je nezadovoljavajuče,nije sve ranije završeno,nije završena procedura,problem je bila potenajalna lokadja,ona zadnja što je bila i Skupština Unsko-sanskog kantona je donijela odluku o poništavanju zaključka o lokaaji koja se trebala naći na teritoriji grada Bihača.Ono što slijedi je mukotrpan posao,napori za Ministarstvo,u kojem pokušavamo naći riješenje za ovu problematiku.Važno je napomenuti da smo prije deset dana imali sjednicu,odnosno sastanak sa nač'elnidma opčina i grada Bihača koji su iskazali svoju želju,podržali su nastavak aktivnosti ideje uspostave regionalne deponije,tako da se nadamo,u što skorije vrijeme da čemo,nad,pronad i izboriti se za novu lokaaju da možemo krenuti u novu proceduru kako bi napokon završili ovu priču”.
U svemu tome ,osvmimo se u ovom pisanju na općinu Bosanska Krupa koja je bila najagilnija kada je ,uz Općinsko vijeće i podršku nevladinih organizacija i organizirane grupe gradana, jasno 2007. godine kazala da podrška općine neće doći za lokaciju Drenovo Tijesno,niti jednu drugu koja će prijetiti rijeci Uni,već tada jasno definiraninn i usvojenim razvojnim ciljevima i opredjeljenjima njenih stanovnika,kao i bez nezavisnog stručnog pristupa izgradnji regionalne deponije.
Tu su uspjeli zajednički, i „vlast i narod”,lokalni stručnjaci,ekolozi uz podršku medunarodnih organizacija,ali su zato kažnjeni sa „odabranim” odlagalištem smeća na prostoru Medžre-Vlaški do.Da kazna bude veća,pored toga ,uz svoje,na tom odlagalištu dobili su otpad iz male općine Bužim i iz mnogo veće,sa mnogo više i od sopstvenog smeća, iz općine,sada grada Cazina. Godišnja količina otpada u Cazinu je 15.978,76 m3, u Bosanskoj Krupi 7.204,20 m3, a u Bužimu 3.571,44 m3.
Nažalost pravila koja su važila po svim zakonima,konvencijama,prvenstveno po Arhuskoj deklaraciji,pa i načinima instaliranja i privremenih sanitamih deponija i ukazivanje na nezakonitost,bila su preslab put aktivnosti i borbe sa politikom da se ovakva odluka promijeni.Nedavno je učinjen korak koji bi samo urgentno poboljšao stanje na bosanskokrupskom odlagalištu za dvije općine i jedan grad,pa su tako,kroz meduopćinsku suradnju dobijena sredstva za tri pomenute lokalne zajednice ,kojim će se u ovu deponiju uvesti malo ekološkog ,ali ekonomskog reda.Projekt je to „Održ'ivo upravljanje otpadonn” ,odnosno formiranje zajedničkog centra tri lokalne zajednice vrijednog je 159.600 konvertibilnih maraka.
Finansiran je od strane švicarskog SDC-a i UNDP-a (78.450 ) i općina: Bosanka Krupa (34.377), Cazin (34.377 ) i Bužim sa 9.696 konvertibilnih maraka. Zajednički centar će imati pretovarnu i reciklažnu stanicu, dakle bit će u nnogućnosti izdvajati i iskorištavati, odnosno unovčiti otpad, a samo onaj potpuno beskoristan voziti na drugu deponiju.Naznake da bi to moglo postati možda nova regionalna lokacija odlučno su odbijene,kao i konstatacija da je ovaj projekt konkurencija budućoj Regionalnoj deponiji.
Naime ,općinski načelnik Armin Halitović je kazao da je ovo projekt koji je bio neminovan ,kako zbog stanovnika koji žive na tom prostoru,tako i zbog zaštite okoline i početka selektiranja otpada.On je istakao, da sama priča oko Regionalne deponije nedopustivo predugo traje,a da postojeće odlagalište ,kada počne sa radom buduće regionalno poduzeće se lako može pretvoriti u savremenu stanicu ,po europskim praksama,obzirom da će ,lokacija ,ma gdje bila,iz ekonomskih razloga transporta otpada nnorati innati i takva mjesta na nekoliko lokacija na Unsko-sanskom kantonu,a koja če biti konnpatibilna sa djelatnošću buduće regionalne deponije.
Za kraj,uz konstataciju da nijedno odlagalište otpada na području Unsko-sanskog kantona nema potrebne dozvole,istaknimo odlagalište iz jedne druge općine za rubriku „vjerovali ili nen.Općina Sanski Most ima nelegalno odlagalište na istom mjestu već punih 49 godina.
Dževada Štancl/RadioBK
