Ovaj se problem često zamjenjuje za mucanje. Dijete treba upozoravati da sporije govori te vježbati ritam uz recitacije, pljeskanje i hodanje po taktu.
Brzopletost, kao poremećaj tečnosti u govoru, često se kod djeteta može zamijeniti mucanjem. Dijete koje muca zna što želi reći, no ne može to izgovoriti, dok se kod brzopletost radi o povremenim blokadama u govoru. Takva djeca vrlo brzo govore, a često su nesigurna u sadržaj svojih rečenica.
– Kod brzopletosti se radi o konfuznom i neorganiziranom govoru koji povremeno postaje bolji i tečniji kad se dijete upozori da uspori i da se kontrolira te više pazi na ono što govori. Brzopletost obilježava i vrlo nerazumljiv govor te često i poteškoće u učenju koje nisu rezultat smanjene inteligencije ili dijagnosticirane disleksije ili disgrafije – objašnjava logoped, prof. Nataša Šunić dodajući kako brzopleta djeca najčešće imaju i neuredan rukopis.
Brzopletost se može prepoznati i po smanjenoj koncentraciji i hiperaktivnosti
Nakon polaska u školu nastavnici obično počnu primjećivati govorne nedostatke djeteta s brzopletošću i posljedično zaostajanje u svladavanju tehnike čitanja i pisanja. Budući da je zastajkivanje u govoru jedan od najviše uočljivih simptoma brzopletosti, kao i ponavljanje te saplitanje, nerijetko nastavnici pomisle da se radi o mucanju.
Kod sindroma brzopletosti vrlo često se mogu uočiti poteškoće u izgovaranju (dislalija) jer zapravo brzopletaš površno sluša te mu je i pažnja raspršena. Samo površno slušanje se odnosi na slušanje drugih, ali i na slušanje samog sebe, kao i na kontrolu samoga govora.To je posebno važno tijekom učenja govora.
– Roditelji brzopletaša trebaju dijete stalno upozoravati da najprije smisli što će reći, da rečenicu izgovori u sebi, a onda je tek ponovi naglas. Između rečenica treba praviti veće pauze kako bi dijete imalo dovoljno vremena formulirati novu misao. Zatim pjevanje, kao i recitiranje, pridonose usporavanju govora i izgradnji ritma i melodije koji takvom djetetu nedostaju. Izuzetno je važno da se djetetu ne govori samo ‘polako’ ili ‘uspori’, nego da ga se pokuša usporiti metodom lupkanja prateći slogove – pojasnila je prof Šunić dodajući kako se roditelji trebaju usredotočiti i na samo osvješćivanje jer su mnogi brzopletaši nesvjesni svojeg brzoga govora.
Brzopletost je također poremećaj, kao i deficit pažnje, a takva djeca u školi često brbljaju, dižu se iz klupe jer zaboravljaju gdje su i kako se trebaju ponašati. Često zaboravljaju zadaće, pa i torbu, a dogodi im se i da obuku dvije različite čarape.
Za razliku od djece koja mucaju te se ponekad zbog toga srame govoriti, djeca sa sindromom brzopletosti nemaju takav problem. S obzirom na to da nisu svjesni svojeg govora te načina na koji gutaju slogove i skraćuju riječi, rado govore u javnosti te su vrlo brbljavi i otvoreni.
Karakteristike Brzopleti govor karakteriziraju znatno ubrzan tempo govora, poremećena intonacija i ritam, nepravilna artikulacija nekih glasova, agramatičnost, skraćivanje i deformiranje riječi i rečenica
Snimite im govor Djeca s ovim problemom ne čuju svoj izrazito brz govor. Prof. Šunić ističe kako ih treba snimiti jer tek tada oni mogu osvijestiti da gutaju glasove i slogove te postaju nerazumljivi. Treba vježbati čitanje uz ritmičke pokrete rukom, kao i motoriku – hodanje po taktu, plesanje…
Dugotrajne vježbe Rad s logopedom obuhvaća vježbe disanja, govorne vježbe, vježbe čitanja i pisanja, rad na razvijanju pažnje, pamćenja i mišljenja. S obzirom na to da sindrom brzopletosti nosi brojne poremećaje, rad s takvom djecom je dugotrajan.
