Tuzrizam u Krajini, koja je trenutno najpogođenija migrantskom krizom, uspješno odolijeva ovom velikom izazovu.
Iako ne postoje zvanični podaci koji bi ukazali na to koliko je situacija s migrantima u Unsko-sanskom kantonu utjecala na ovaj sektor, Armin Amidžić, direktor Turističke zajednice Grada Bihaća, kazao je da smatra kako sa tim nisu imali problem.
– Ne postoji statistika, niti naplata boravišne takse na osnovu čega bi se moglo govoriti o egzatnim podacima utjecaja situacije s migrantima na turizam. Možemo reći da nam je prošla godina bila najbolja turistička sezona ikada. Imali smo nekoliko projekata, uložili smo u Bihaćko ljeto, pojačali sadržaj čitavog ljeta i tako dalje, a ova godina je, naravno, svima loša. Uprkos tome, mi smo imali turističke vaučere i mislim da smo bili jedna od najposjećenijih destinacija u Bosni i Hercegovini – kazao je Amidžić.
Dodao je da, uprkos migrantskoj krizi i koliko god ona suštinski mogla utjecati na turizam, taj utjecaj je zanemariv.
– Ljudi jesu često slali upite i raspitivali se kakva je situacija s migrantima. Najčešće su pitali da li ima migranata na mjestima gdje će spavati i hodati, te su to većinom žene željele znati zbog svoje sigurnosti. Nisu ta pitanja toliko ni česta, ali se dešavaju. Onda mi govorimo da su migranti u migrantskim centrima i da znaju proći kroz grad, ali turisti se većinom kreću na destinacijama van samog grada – istakao je.
Turisti se nisu žalili Turističkoj zajednici da su imali probleme ili neke neugodnosti sa migrantima.
– Više se to dešavalo prošle godine, gdje su se Arapi žalili da migranti dolaze na mjesta gdje ručaju ili piju kafu, ali ove godine to se nije dešavalo. Možda je nešto i bilo, ali to nije zabilježeno i nije nama javljeno. Iako nam situacija s migrantima donosi loš PR, više smo imali dobar PR zbog mnogih projekata koje smo radili – kazao je naš sagovornik.
Migrantske rute su, prema njegovim riječima, u centru grada, na mjestima prema Hravatskoj putem Plješevice, koja je atraktivna za biciklizam, rekreativce i slično, ali nije turistička atrakcija poput Nacionalnog praka Una i drugih desinacija koje, kako je kazao, na svu sreću nisu migrantska ruta.
– Ruta možda djelimično jeste malo u Lohovu, gdje se nalazi recimo turističko naselje Natura Art, rafting… To je jedno vikend naselje gdje ima dosta turističkih preduzeća. Više ih je tu bilo prošle godine, ali ove nekako najviše idu kroz grad. Više ne idu kroz ove turističke destinacije gdje ljudi dolaze. Pojavljuju se malo gore oko Kulen-Vakufa, Martin Broda, malo mijenjaju rutu, ali to nije još u tolikom broju da bismo na neki način zatvorili turističke destinacije ili da govorimo ljudima “nemojte ići tamo zbog migranata”. Još nije do te mjere došlo – naglasio je Amidžić.
Turistički kapaciteti u augustu su bili popunjeni, svi turistički vaučeri su rasprodani u roku od tri dana, te je Krajina bila destinacija o kojoj se najviše pričalo, uprkos situaciji s migrantima, ali i koronavirusom.
– Niko ne može govoriti o nekom nezadovoljstvu, s obzirom na to kakva je bila situacija prije dva mjeseca, kada se nikako nije radilo, te kako je moglo biti. Sve u svemu, migranti jesu veliki problem za našu destinaciju s obzirom na to da se moramo nositi i sa tim teretom, ali izgleda da naša destinacija vrijedi, kao i sve prirodne ljepote koje imamo, čim ljudi dolaze uprkos migrantskoj krizi – zaključio je.
Izvor: krupljani.ba
