Visokoobrazovane i nezaposlene osobe sa srednjom stručnom spremom svoju sigurnu budućnost u zemlji visokog ranga nezaposlenosti, kakva je Bosna i Hercegovina, često pokušavaju pronaći kroz prekvalifikacije i dokvalifikacije. Zvanja koja su mukotrpno stjecali primorani su odbaciti kako bi se bavili nekim drugim poslom u BiH, a mnogo češće u inozemstvu.
Voditeljica odjela projekata Agencije za posredovanje pri zapošljavanju Posao.ba, Nermana Ajanović, govori nam kako je prekvalifikacija za veliki broj poslodavaca u BiH postala jedini način da dođu do radnika, a nezaposlenima da pronađu posao.
“Tokom našeg rada na projektima razvoja tržišta rada imali smo priliku raditi i na prekvalifikaciji osoba za određena zanimanja. Za veliki broj nezaposlenih mladih ljudi koji su se školovali za zanimanja koja su danas nepotrebna ili suficitarna i za veliki broj onih koji nemaju vještine koje poslodavci traže, prekvalifikacija je jedini način da dođu do zaposlenja. Također, prekvalifikacija je za veliki broj poslodavaca jedini način da dođu do radnika, posebno u metalskoj i tekstilnoj industriji te ugostiteljstvu. Mogućnosti za prekvalifikaciju postoje, od raznih neformalnih i formalnih programa obrazovanja odraslih, projekata, prekvalifikacija koje organizuju kompanije i slično, ali pristup tim programima je često otežan zbog cijena ili nedostupnosti informacija, a često i ne postoji interes za takve prekvalifikacije. Također, vrijeme potrebno za prekvalifikaciju je različito od zanimanja do zanimanja i to može biti otežavajuća okolnost”, pojašnjava nam Ajanović.
Najčešći razlog zbog kojeg se osobe žele prekvalifikovati, dodaje Ajanović, je dugoročna nezaposlenost.
“Pojedini prekvalifikovani radnici ostaju, a veliki broj njih odlazi u inozemstvo, što predstavlja otežavajuću okolnost za poslodavce koji organizuju i plaćaju prekvalifikaciju. Kvalitetan program prekvalifikacije mora biti usklađen s potrebama tržišta rada i sa zahtjevima pozicije. Koliko su programi prekvalifikacije kvalitetni, to zavisi od onoga ko ih provodi. Ima nažalost slučajeva gdje se ne provodi kvalitetan program već se samo prodaju diplome, ali to nije tako često i ne mogu opstati na tržištu, s obzirom da je poslodavcima bitno da imaju ljude koji znaju i mogu raditi svoj posao, a ne da imaju papir”, istakla je Ajanović.
Najveći interes za zdravstvo
Prema podacima Centra za obrazovanje odraslih Travnik, najveći interes za prekvalifikaciju pokazuju osobe koje imaju završenu srednju školu u četverogodišnjem trajanju, njih skoro 59 posto. Među njima je najviše gimnazijalaca, više od 47 posto.
“Najveći interes je u oblasti zdravstva, saobraćaja, gdje je upisano 73,53 posto polaznika, od čega 42 posto u oblasti saobraćaja i 58 posto u oblasti zdravstva. U oblasti saobraćaja najveći interes je za zanimanje vozač motornih vozila, dok je u oblasti zdravstva to medicinski tehničar-sestra”, saznajemo iz Centra za obrazovanje odraslih.
Prosječna starost osoba koje se najviše odlučuju za prekvalifikaciju je oko 30 godina. Njihovi najčešći razlozi prekvalifikacije su zadržavanje posla ili ostvarenje napretka na poslu. Mnogi mijenjaju zanimanja i kako bi se prilagodili tržištu rada.
“Većina polaznika koji se prekvalifikuju za zanimanje medicinski tehničar-sestra planiraju otići iz BiH i, najčešće, posao potražiti u Njemačkoj”, dodaju iz travničkog Centra za poslovnu edukaciju.
Kako sve veći broj Bosanaca i Hercegovaca traže zaposlenje i priliku za život u Njemačkoj, svjedoče i podaci Centra za poslovnu edukaciju u Tuzli. Direktor ove akreditovane ustanove Dževad Duraković otkriva nam kako proteklih godina mladi najviše pažnje posvećuju kursevima njemačkog jezika.
“Daleko najveći broj polaznika na našim kursevima jeste na njemačkom jeziku. Ljudi masovno uče njemački jezik, prvenstveno da bi išli iz Bosne i Hercegovine. Malo je onih kojima njemački jezik treba da bi se ovdje zaposliti”, kaže Duraković.
Veliki potencijal u IT sektoru
Pored prekvalifikacija i dokvalifikacija, još jedan od načina unapređenja znanja kojim nezaposleni mogu lakše i brže doći do posla su razni kursevi i edukacije. Međutim, Duraković nam kaže kako su mladi između 23 i 30 godina uglavnom najviše zainteresovani za opšte edukacije poput onih iz engleskog jezika.
“Mladi koriste dodatna stručna usavršavanja da bi bili konkurentni na tržištu rada, ali ne možemo reći da su njihovi interesi za kursevima u potpunosti usklađeni s potrebama tržišta rada. Najveća je potražnja za opštim stvarima, dok je potražnja za IT stručnjacima izuzetno velika u BiH. U direktnom sam kontaktu s IT poslodavcima koji mi kažu kako u ovom trenutku mogu zaposliti deset developera. Mi smo pokušali pokrenuti neke od IT edukacija za programiranje i IT development, ali imali smo vrlo mali odziv ljudi. S obzirom kolika je potražnja u ovom sektoru i koliki je potencijal, vrlo malo ljudi odlučuje se ulagati u ove vrste unapređenja koje ih mogu odvesti do zaposlenja”, kazao nam je Duraković.
Bit Alijansa, kao vodeće udruženje softverske industrije u BiH, nedavno je u saradnji s ratzličitim interesnim stranama u okviru univerzitetskog obrazovanja pokrenula dvogodišnji stručni IT studijski program za 150 studenata na Univerzitetu u Sarajevu.
Stručni studij “Razvoj softvera” na Elektrotehničkom fakultetu, zajedno sa studijem “Informacione tehnologije” na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo, su prvi studiji ovog tipa koji se pokreću u BiH što u konačnici ima za rezultat povećan kapacitet za upis studenata na IT studijske programe na Univerzitetu.
Pored toga, kroz prekvalifikacijske programe za obuku programera, u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje Kantona Sarajevom i Općinom Centar, u vrijednosti od 1,25 miliona KM, planirana je obuka za 150 budućih developera. Intenzivni edukacijski program je namijenjen za nezaposlene osobe sa područja Kantona Sarajevo.
Mladima i nezaposlenima u BiH ponuđeni su programi kroz koje mogu steći diplome za nova zanimanja koja im daju niz novih mogućnosti. Iako postoje pojedine poteškoće pri prekvalifikacijii dokvalifikaciji, naši sagovornici ističu kako je najvažnije da nezaposlene osobe prepoznaju potencijalna zanimanja na bh. tržištu rada kako bi lakše pronašli zaposlenje u svojoj zemlji.
klix.ba