Među zaposlenim Bosancima i Hercegovcima sve je više „sijedih“, a u sindikatima predviđaju da će broj zaposlenih starijih od 60 godina, ukoliko se ne zaustavi trend masovnih odlazaka mladih, do 2025. godine znatno porasti!
No, ni sadašnja slika kada je u pitanju tržište rada nimalo nije optimistična. Prema podacima iz Ankete o radnoj snazi u BiH (krajem 2018. godine), radi svega 8,8 posto mladih od 15 do 24 godine od ukupnog broja zaposlenih. Većinu bh. radne snage čine osobe od 25 do 49 godina, čak 54,4 posto, a onih između 50 i 60 godina je 34,1 posto. Starijih od 65 zaposleno je 3,3 posto.
Anketa pokazuje i da je stopa nezaposlenosti najviša među mladim osobama, od 15 do 24 godine, i iznosi 45,8 posto.
Nema mjesta optimizmu u onome što nas čeka
Stopa starenja pokazuje 119 osoba koje imaju više od 65 godina na svakih 100 pojedinaca mlađih od 15 godina, a učešće osoba starijih od 75 godina je 6,4 posto, u odnosu na 5,1 posto za ukupno stanovništvo BiH. Ovi podaci nisu nimalo optimistični kada je u pitanju tržište rada, dakle ono šta nas čeka.
Odlazak od 80.000 do 150.000 osoba u najboljoj radnoj dobi iz naše zemlje otvorio je prostor da stariji nađu ili zadrže posao, a njihovo pojačano zapošljavanje još više će doći do izražaja kada se poslodavci nađu pred zidom – ili da uzmu starije ili ključ u bravu vlastitih biznisa.
Ekonomski analitičar Erol Mujanović ističe da je trenutna situacija posljedica višedecenijskog zanemarivanja ovog multidimenzionalnog problema i nedostatka strateškog djelovanja na svim nivoima vlasti.
– Prvi put se susrećemo s masovnim odlascima, ne samo nezaposlenih nego i osoba koje imaju dobre poslove, ali koji daju otkaze i idu tražiti sreću i bolji život u inozemstvu, što pokazuje odsustvo povjerenja u sistem i u državu. Sa sve starijom radno aktivnom populacijom i s odlaskom mladih susreće se veliki broj zemalja. Evidentno je da u zemljama u kojima se ništa ne radi po tom pitanju stvari postaju samo gore i, naravno, ne rješavaju se same od sebe – ističe Mujanović.
Prepustiti odluke novim, otvorenijim, generacijama
On je kazao da, kada se radi o odlasku posebno mlade snage, postoji nekoliko alata i mogućnosti da se situacija promijeni.
– Dolazak većih i poznatijih kompanija u BiH može u samo nekoliko godina potpuno preokrenuti trend iz masovnih odlazaka u masovni povratak mladih BiH. To se desilo u zemljama istočne Evrope koje su nakon kvalitetnih reformi uspješno privukle investitore u „outsourcing“ industriju i otvorile nova radna mjesta za gotovo sve vrste poslovnih usluga. Konkretno, BiH ima veliki potencijal i priliku u oblasti „outsourcinga“ (strategija upravljanja troškovima – uzimanje vanjskih dobavljača za određeni posao), što obuhvata zanimanja i poslove poput podrške korisnicima, istraživanja tržišta, programiranja, dizajniranja, zapošljavanja te mnogo drugih usluga.
Potražnja je, također, ogromna jer trenutno postoji između 30.000 i 40.000 radnih mjesta i pozicija koje istočna Evropa ne može preuzeti zbog popunjenosti i traži se nova lokacija za „outsourcing“ u Evropi – navodi on.
Navodi da se ova situacija u kojoj se našla naša zemlja kada je riječ o tržištu rada, vrlo lako i brzo može prevazići.
– ABSL BiH asocijacija će, po uzoru na prakse te asocijacije u „outsourcing“ industriji u Poljskoj i Češkoj, gdje je kreirano više od 300.000 novih radnih mjesta, doprinijeti kreiranju nekoliko hiljada radnih mjesta u BiH u naredne tri godine i tako dati konkretnu soluciju. Radi se o kvalitetnim radnim mjestima sa natprosječnom plaćom i za strane kompanije i na kojima će biti zaposleni u najvećem broju slučajeva upravo mladi s poznavanjem stranih jezika. Situacija jeste kompleksna i izazovna, ali daleko od toga da nove prilike ne postoje i da je nemoguće izaći kao pobjednik. Ali, treba prepustiti sva donošenja odluka i vođenje projekata i politika novoj generaciji mladih ljudi koja drugačije i otvorenije razmišlja – navodi Mujanović.
Niko ne može raditi i primati penziju
Ekonomski teška vremena već sada „primoravaju staru“ generaciju da odgodi odlazak u penziju, a u pravcu toga ide se i s izmjenama i dopunama zakona o PIO koji je stupio na snagu u martu prošle godine.
Izvor: Avaz.ba
