Na starim slikama bosanskohercegovačkih, ali i gradova regije, Evrope, svijeta preovladavaju parkovi, drveće, zelene površine, koje su “prošarane” zgradama, betonskim građevinama.
Međutim, danas je situacija obrnuta. Na današnjim slikama gradova su zgrade, betonski, stakleni objekti sa tek pokojim parkom koji stidljivo “viri” sa slika.
Stoga se velika pažnja mora posvetiti tim “plućima” svakog grada. Trebamo ih čuvati kako bismo svi što duže mogli uživati u njima.
Prema određenim podacima, Zenica je vjerovatno grad u Evropi sa najviše zelenih površina u odnosu na površinu grada.
Gledajući ih, možemo reći da su parkovi u Zenici uglavnom uređeni, a o njima se ili bolje rečeno o svim zelenim površinama ovoga grada brine komunalno preduzeće Alba Zenica.
Rekreaciona zona
– Nismo samo mi “krivi” za sve što je dobro ili loše u ovom gradu bar što se tiče zelenih površina. Podjednako je odgovorna i Gradska uprava. Naravno, godi kada neko pohvali kako se brinemo za parkove, odnosno zelene površine, kazao nam je Bojan Jeftić iz preduzeća Alba koji je zadužen za besprijekorno održavanje zelenih površina Zenice.
U planu je, veli, da se sredi rekreaciona zona oko bazena u Crkvicama, da se napravi park – šuma kojem bi gravitiralo stanovništvo Crkvica i Babine Rijeke.
– Nisu samo parkovi ogledalo gradova, pogotovo ne u gradovima kakav je Zenica koja je, nažalost, opterećena aerozagađenjem. Dakle, parkovi imaju daleko značajniju funkciju od samo vizuelne. Mi se trudimo da održavamo te parkove, da obavljamo sezonske poslove, da godišnje sadimo drveće, a svake godine u gradu se zasadi po 200 novih sadnica, posječe 60-70 stabala koja su stara, oboljela ili tehnički oštećena, istakao je Jeftić.
Ukupna zelena površina u gradu je oko 750.000 kvadratnih metara. Zenica je specifična i po tome što kroz grad teče rijeka Bosna, ali i da se u srcu grada nalazi park Kamberovića polje na koji se dalje nastavlja Turski park.
– Specifičnost Zenice jeste upravo taj park na Kamberovića polju koji je engleskog tipa. Drveće je sađeno krajem 70-ih ili početkom 80-ih godina prošlog stoljeća. Mislim da je to radilo Zelenilo iz Mostara. Održavamo i obnavljamo sadnice koje su prestarjele. Neke vrste drveća smo i mijenjali. Uglavnom, održavamo ga u onom vizuelnom efektu koji bi trebao da ima jedan od glavnih parkova u gradu. Tu je i centralni park kod Muzičke škole. Tu imamo problem jer je park formiran 50-ih godina prošlog stoljeća. U ovom parku stoga imamo dosta topola koje su prestarjele, pa smo ih negdje morali da obaramo. Ali, ubacili smo neke druge vrste drveća, istakao je Jeftić.
Na zeničkom Bulevaru je drvored sa gorskim javorom, u Školskoj ulici su platani, u Masarykovoj je mješavina javora i jasena, na GGM-u su kuglasti bagrem i piramidalni grab, u Crkvicama su divlji kesteni, u gradu ima još zasađenih topola, smrča, breza, borova…
I Bihać se odlikuje lijepim zelenim površinama koje uz krajišku ljepoticu ovaj grad čine primamljivim za oko i jednostavno vas privlače da, ukoliko prolazite kroz njega, zastanete i uživate u svom tom zelenilu.
Prije svega tu je gradski park Bihać, kojem su temelje udarili austrougarski inžinjeri i koji prirodno graniči sa rijekom Unom, sa gradskim bedemima i kanalom za hidroelektranu.
Gradski park u Bihaću nalazi se u strogom centru grada, sve prečice za pješake vode kroz njega. Brojni posjetioci ljeti uživaju u parku, uz debeli hlad, žubor slapova sa Une, čak se i kupači nađu pa se bućnu sa betona u pjenušavu vodu, za potpun ljetni doživljaj ne treba vam ništa više. Zimi kroz njega vode brojne prtine, djeca prave Snješka i snježne anđele, vjeverice i divlje patke izviruju oprezno, očekujući hranu od ljudi.
Ovo je zasigurno jedan je od najljepših parkova u BiH. Brigu o njemu vodi Javno komunalno preduzeće Komrad Bihać. U proljeće kose travu, u jesen kupe lišće i podrezuju grane, zimi lopataju, a ljeti i oni sjede u hladu gradskog parka, odmarajući od čišćenja grada.
Park u sebi skriva stoljetna stabla raznih egzotičnih vrsta. Radnici komunalnog preduzeća Komrad uz pomoć vatrogasaca, i po nalogu Zavoda za prostorno uređenje USK-a, porezali su sve suhe grane u parku i ove jeseni, a sve radi sigurnosti građana i obnove flore.
Opalo lišće
Međutim, utvrđeno je da u parkovima nedostaje nekolicina japanskih trešanja, koje se zovu sekure i poklon su japanske vlade. Inače, za svaku sadnicu koja napusti Japan odobrenje daje lično njihov car, a uzgoj trešnje je toliko zahtjevan da bez preciznih instrukcija i stručnog nadzora one ne uspijevaju.
Srećom, u Bihaću postoji Poljoprivredni zavod, kao i Biotehnički fakultet, koji u svom radu posvećuju posebnu pažnju parku.
Jesen je godišnje doba kada radnici komunalnog preduzeća sakupljaju pune prikolice opalog lišća i u saradnji sa Biotehničkim fakultetom pretvaraju ga u kvalitetan organski otpad koji za kratko vrijeme može postati najkvalitetnije prirodno đubrivo. Na deponovanim površinama u proljeće vraćaju kompost nazad u park na mjestima gdje sade cvijeće. Studenti na ovim i sličnim aktivnostima znaju braniti i diplomske radove.
Na kraju, gradski park u Bihaću pripada i najmlađim Bišćankama i malim Bišćanima. Ljetos je otvoren dječiji plac/igralište na lokaciji gradskog parka. Park je realizovan u okviru projekta Vratimo djecu na dječija igrališta i roditelji su prezadovoljni zbog toga. Svoje mališane izvedu na igralište, a zatim se u miru odmaraju na klupi u gradskom parku i uživaju u pogledu na prekrasno uređene zelene površine.
oslobodjenje.ba
