Loše vremenske prilike i ove godine utjecale su na značajan pad prinosa pčela u Bosni i Hercegovini. Zalihe meda od ranijih godina već su iskorištene, tako da pčelari u 2017. ne mogu računati na značajnu zaradu. No, i pored ovog problema, pčelari mogu biti zadovoljni jer je njihov med, na osnovu urađenih analiza, među najkvalitetnijim u Evropi.
Iz Grupacije pčelara Tuzlanskog kantona (TK) upozoravaju da je pčelarstvo, kao jedna od grana poljoprivrede, veoma zapostavljeno. Na niskom je nivou, a podrška od države nije u onom obimu u kojem bi trebala biti.
“Ova godina je katastrofalna za pčelare. Najveći problem su predstavljale vremenske neprilike jer u periodu kada je trebala biti velika paša bagrema zadesile su nas kiše i niske temperature. Pčele koje su trebale prikupiti nektar i donijeti ga u košnicu u tom periodu nisu mogle raditi. Ostali smo bez planiranih prihoda”, kazao nam je predsjednik Grupacije pčelara TK Muradif Kalesić.
Zbog loših prinosa u protekle četiri godine zalihe meda su već potrošene tako da će značajnija zarada 2017. izostati.
Uvozi se nekvalitetan med
“Nema nekih velikih zaliha od prošle godine i u tome i jeste problem. Na tržištu ima dosta meda, ali su prinosi kod pčelara veoma mali, znači, ovdje se nešto ne poklapa, znači da se uvozi med”, ističe Kalesić.
On tvrdi da postoje naznake da se u BiH u velikim količinama uvozi nekvalitetan med, među kojim je vještački i patvoreni med, odnosno med koji je miješan s određenim šećerima i sirupima.
“Građanima savjetujemo da kupuju med na provjerenim mjestima, odnosno kod pčelara za koje znaju da su provjereno dobri. Mi smo Vladi TK uputili dopis za pojačan inspekcijski nadzor u trgovačkim centrima kada je riječ o prodaji meda”, dodao je Kalesić.
Kako bi se unaprijedila oblast pčelarstva, u Tuzli je nedavno održan i Međunarodni sajam pčelarstva Medena. Tom prilikom najkvalitetnije pčelinje proizvode, preparate na bazi pčelinjih proizvoda i ljekovitog bilja prezentovali su izlagači iz 15 evropskih zemalja.
Obavljena prva analiza meda
Posebno je zanimljivo istaći i da je u okviru ovog sajma prvi put obavljena i hemijska analiza 120 uzoraka meda, a rezultati iz laboratorije Tehnološkog fakulteta u Tuzli pokazali su da je bh. med odličnog kvaliteta te je smješten u sami vrh evropske ljestvice.
“Željeli smo konzumentima pčelinjih proizvoda ukazati na to kakav se med proizvodi na prostorima BiH. Kompletna hemijska analiza je odrađena pod šiframa i niko nije imao mogućnost da utječe na krajnje rezultate. Naš med je izuzetno kvalitetan, s malim procentom vlage. Najviše uzoraka smo imali iz Federacije BiH, dok je u nešto manjem obimu dostavljeno iz Republike Srpske. Jedan uzorak koji smo imali iz Albanije nije zadovoljavao kriterije”, pojasnio je Kalesić.
S druge strane, Midhat Jašić, redovni profesor nutricionizma na Univerzitetu u Tuzli, kaže da Tuzlanski kanton postaje regionalni lider kada je riječ o pčelarstvu i proizvodnji pčelinjih proizvoda, posebno u oblasti edukacije i naučno-istraživačkog rada.
“Univerzitet u Tuzli je na Tehnološkom i Farmaceustkom fakultetu realizirao brojne naučne projekte u posljednje tri godine, a u okviru kojih je urađeno nekoliko doktorskih i magistarskih disertacija, kao i diplomskih radova. Prema tom obimu, mi smo u samom evropskom vrhu, a na ovom polju smo ostvarili saradnju i s farmaceutskim fakultetima u Zagrebu, Beogradu i Skoplju, tako da istražujemo oblast upotrebe polena, propolisa i pčelinjeg otrova, a što je rijetkost u svijetu”, pojasnio je Jašić.
Potrebna profesionalna edukacija pčelara
Smatra i da je u našoj zemlji potrebno posvetiti značajniju pažnju uspostavljanju sistema profesionalnih edukacija pčelara, ali i građana.
“Nažalost, pčelari rade edukacije sami sebi, gdje su često prinuđeni da informacije dobijaju iz stare literature, putem web stranica i slično, što nije dovoljno. Mnogi se varaju da bez teorije možemo imati dobru praksu”, dodao je Jašić.
Upozorio je da je u našoj zemlji izuzetno malo zastupljeno i profesionalno pčelarstvo, kao i mobilno pčelarenje bez kojeg nema efikasnosti u postizanju boljih rezultata prinosa pčela.
“Mi također nemamo uspostavljen ni sistem kontrole kvaliteta meda, jer je među najvećim problemima pčelara patvorenje meda, voska i ostalih pčelinjih proizvoda. Također, tu je uvoz jeftinih pčelinjih proizvoda, posebno meda iz inozemstva”, potcrtao je Jašić.
Navodeći da naša zemlja još uvijek nema uspostavljen katastar pčelinje ispaše, Jašić je na kraju kazao i da je potrebno dobro regulisati kvalitet meda na tržištu, označavanjem i deklariranjem proizvoda, jer se jedini način za kupovinu kvalitetnog meda trenutno ogleda u poznavanju dobrog pčelara koji ovaj posao obavlja na pravilan način.
klix.ba
