Naučnici otkrili da pandemija koronavirusa "čisti" životnu sredinu

Možda se na kraju ove pandemije koronavirusa kriju zdravije životne sredine širom svijeta.Teško je zamisliti da u toku sverastuće pandemije postoji jedna svijetla tačka. Međutim, kako su naši gradovi i životi stali, naše rijeke i nebo iskorištavaju prisustvo bolesti koje je zaustavilo čovječanstvo, kako bi se oporavili od ljudskog utjecaja.

Iznenadno širenje virusa, usporavanje ekonomije i smanjeno putovanje koje je nametnula karantena stavili su dramatični čep na konstantno zagađivanje zraka i životne sredine, a pozitivni efekti se mogu primijetiti širom svijeta.

Pandemija očistila nebo i rijeke

Prvi primjer smanjenog zagađenja zraka uočen je u državi gdje je sve počelo, u Kini. Covid-19 prvi put se pojavio u decembru 2019. godine, kada su zbog karantene ceste ostale prazne, jer niko više nije vozio automobile. U Wuhanu lokalno stanovništvo zadivljeno je što ponovo vidi čisto plavo nebo, jer je njihov grad 90 posto vremena prekriven smogom. Kod njih je zagađenje toliko da je opasno za zdravlje.

Sankcije koje su uzrokovale smanjenje putovanja utjecale su na nivo zagađenja u cijeloj Kini. Satelitski snimci koje je NASA napravila pokazali su konstantan pad azotnog dioksida (NO2) na teritoriju Kine, od početka nove godine. NASA tvrdi da je ovaj utjecaj dijelom zbog toga što je ekonomija usporila zbog izbijanja virusa.

Isti efekt viđen je i u Italiji, državi koju je osim Kine, virus najviše pogodio. U Italiji danas ima 24.747 potvrđenih slučajeva, a preminulo je 1.809 ljudi. Podaci koje je Evropska svemirska agencija uspjela prikupiti uz pomoć Kopernikus Sentinel-5P satelita pokazuju da su izolacija i zatvaranje gradova doveli su do oštrog pada azotnog dioksida, prenosi Ifl science.

Pandemija je utjecala i na plovne puteve u Italiji. Videosnimak koji je nedavno postavljen na internetu pokazuje dramatičnu transformaciju kanala u Veneciji, koji su postali kristalno čisti zbog ozbiljnog smanjenja turizma. Odsutnost turista i značajno smanjen riječni promet omogućavaju ribama plivati u čistim kanalima.

Smanjeno zagađenje zraka može spasiti više života nego što pandemija može uzeti

Naučnik i profesor na Stanfordu Marshall Burke iskoristio je podatke o emisijama u Kini kako bi izračunao koji efekt smanjeno zagađivanje može imati na zdravlje lokalnog stanovništva. Otkrio je da efekt koji COVID-19 ima na našu okolinu potencijalno može spasiti više života nego što će uzeti. Svoj rad detaljno je opisao u objavi na G-FEED portalu.

Kalkulacije profesora Burkea otkrile su da smanjenje štetnih emisija potencijalno mogu doprinijeti spašavanju života 77.000 kineskih stanovnika. Burke je iskoristio podatke senzora američke vlade koji mjere koncentraciju čestica PM2.5, a koji se nalaze u Chengduu, Šangaju, Guangzhouu i Pekingu. Mapirao je pad zagađenja u odnosu na prethodne godine i iskoristio je te podatke da napravi teoriju o potencijalnim efektima koje zagađenost širom zemlje ima na smrtnost.

Dva mjeseca smanjenog zagađenja vjerojatno je spasilo 4.000 života djece mlađe od pet godina i živote 73.000 odraslih osoba, starijih od 70 godina, u Kini. To je mnogo više od trenutne razine smrtnosti koju je prouzrokovao virus, istaknuo je Burke.

Nalazi se odnose isključivo na čestice PM2.5

Iako su njegove kalkulacije impresivne, Burke je objasnio da su njegovi nalazi ograničeni. Njegova tehnika uzela je u obzir čestice PM2.5, samo jednu od mnogih emisija koje doprinose zagađivanju zraka. Pretpostavlja se da je zrak u domovima stanovnika bolje kvalitete od onog vani, što nije slučaj s malim kućama koje koriste biomase za kuhanje i grijanje. Istaknuo je da bi bilo potpuno “pogrešno i budalasto hrabro” implicirati da je pandemija dobra za zdravlje, jer se poboljšanje kvalitete zraka ne može mjeriti s kratkotrajnim i dugotrajnim negativnim efektima, koje pandemija ima na ljudsku socijalizaciju i ekonomiju.

Burke želi istaknuti da je, kada se situacija stabilizira, potrebno obratiti pažnju na važnost kvaliteta zraka koji dišemo. Možda se na kraju ove pandemije kriju zdravije životne sredine širom svijeta.

Izvor: Klix.ba

Related posts