Izvoz oružja i municije iz BiH u 2014. bio je vrijedan 93,8 miliona KM da bi 2017. porastao na čak 193 miliona KM.
Značajan rast obima i vrijednosti izvoza svakako je dobrodošao trend koji mnogo znači kako zaposlenim u ovoj branši, tako i državi koja na taj način puni budžetske prihode te jača odbrambene kapacitete. Potezi Vlade FBiH poput finansijske konsolidacije su zaštitili BNT, Binas, Zrak, TRZ Hadžići i Vitezit do 10. jula 2019. godine na način da ne mogu biti blokirani računi zbog starih dugova. Naprotiv, firme prave sporazume o otplati dugovanja kada ostvare dovoljno prihoda što omogućava da se kompanije oporave i vrate stare dugove bez da idu u stečaj i prodaju.
Perspektivna grana
Kako je za Faktor pojasnio vojni analitičar i profesor Nedžad Ahatović, namjenska industrija je “jedna od najperspektivnijih industrijskih grana u BiH a s obzirom na kadrovski potencijal, prijeratni i trenutni, možemo reći da čak i nije dovoljno iskorištena”.
– Ljudi koji tamo rade su ipak uspjeli da nametnu neki ritam i da zajedno sa inženjerima koji tamo rade opstanu na tržištu. Uz adekvatnu pomoć države i ulaganja koja bi se u tu industriju mogla desiti, to može biti jedan od motora razvoja BiH u narednom periodu i zamajac koji bi mogao omogućiti finansiranje razvoja i nekih drugih industrijskih grana. Svi u regiji Zapadnog Balkana imaju potencijal namjenske industrije koji je ostao iz vremena Jugoslavije, i ako ga možemo iskoristiti, zašto i ne bismo – pojašnjava Ahatović.
Ističe da je potrebno pomoći namjenskoj industriji da razvije konkretne proizvode koji mogu imati veliki izvozni potencijal.
– Mi smo u prednosti u odnosu na regiju što se tiče municije i naše fabrike iz tog sektora važe za jako kvalitetne firme. Najjače vojne sile uzimaju naše proizvode uključujući i NATO zemlje. Mi imamo specifikum da možemo proizvoditi robu i po NATO standardima i po standardima bivšeg Varšavskog pakta. S tog aspekta naša namjenska industrija ima komparativnu prednost. Ali ostali imaju gotove proizvode u smislu naoružanja i vojne opreme. Srbija i Hrvatska imaju naoružanje tako da u saradnji s nama mogu nastupiti kompatibilno na stranom tržištu. Pošto su firme namjenske industrije uglavnom u državnom vlasništvu trebalo bi napraviti i sistem ulaganja jer se ulaganja u ovu branšu višestruko vraćaju – kazao je Ahatović.
Izvozni potencijali
Protekle godine namjenska industrija FBiH izazvala je veliku pažnju javnosti predstavljanjem nekoliko važnih proizvoda. Tako je s početkom 2017. čitava BiH brujala o proizvodnji prve bh. haubice čiji je prototip razvila firma Bratstvo Novi Travnik – Tvornica mašina i hidraulike. Riječ je o samohodnoj haubici kalibra 155 milimetara, dometa 40 kilometara, automatskim punjenjem šest granata, kompjuterskim GPS navođenjem i malom težinom u poređenju sa sličnim oružjima.
Nakon toga u drugoj polovici 2017. godine Tehničko remontni zavod Hadžići je uspješno proizveo prvi bh. ručni raketni bacač koji je prošao sve testove NATO-a. Istovremeno, napravljen je i prototip bh. puške u šest modela, a ista kompanija proizvela je i prvi domaći pištolj. Saglasnost za proizvodnju prve bh. puške i pištolja dale su sve nadležne državne institucije.
Ovo je samo djelić uspješnih priča koje državne i privatne firme iz namjenske industrije u FBiH provode uključujući Igman iz Konjica, BNT iz Novog Travnika, Binas iz Bugojna, Vitezit iz Viteza, Unis Ginex iz Goražda, Pretis iz Vogošće, Zrak iz Sarajeva, Remontni zavod Hadžići, te pet privatnih firmi Pobjeda Rudet, AC Unity i Pobjeda Tehnology iz Goražda, Koteks iz Tešnja te Guma-co iz Bugojna.
Bh. firme namjenske industrije u većinski državnom vlasništvu okupljene su oko firme Unis Group koja ugovara izvoz proizvoda. Tako se na web prezentaciji Unis Group navodi da članice holdinga proizvode municiju za artiljeriju, tenkove, pješadijsko naoružanje kao i antitenkovsku i minobacačku municiju. Dalje, u FBiH se proizvode i topovi, minobacači, haubice, eksplozivi, električni i neelektrični detonatori, detonirajuće štapine, detonatorske kapisle, optički, optoelektronički i elektrooptički proizvodi te niz drugih.
Plan za budućnost
U ranijem intervjuu za Faktor, nekadašnji profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu dr. Berko Zečević je kazao da mora postojati sistemski pristup profiliranju kadrovske politike.
– To mislim isključivo u smislu visokostručnih radnika, inženjera za tehnološke discipline koji su od velikog značaja za pojedine firme. Kadrovska politika je bitna i za razvoj proizvoda, a tu je i segment opreme kao i metodologija testiranja proizvoda koje proizvode naše fabrike – pojašnjava Zečević.
Ističe činjenicu da BN Travnik radi na razvoje nove haubicu navodeći da je to jako pozitivna stvar jer bi u doba Jugoslavije iza tog projekta stala čitava država.
Ono što mnoge fabrike namjenske industrije u FBiH moraju raditi je modernizacija opreme i kupovina novih mašina. Kao primjer profesor Zečević navodi pojedine fabrike iz Goražda koje prema njegovom mišljenju moraju napraviti pomak ka zamjeni teških metala koji se nalaze eksplozivnim komponentama sa komponentama koje nisu agresivne prema životnom okruženju.
Nije novac dostupan samo u municiji i oružju, već i u drugim stvarima. Kako ističe Zečević, firme u BiH su imale veliko iskustvo u proizvodnji komora za raketne motore.
– Prije smo imali dvije mašine. Trenutno imamo jednu mašinu koja zahtijeva reparaciju, a Srbija je uložila 35 miliona eura da napravi svoju fabriku za proizvodnju komora za raketne motore jer procjenjuju da je to na svjetskom tržištu izuzetno isplativo – navodi Zečević.
