Prošle godine je tim Sir Kensingtona, prema procjeni, zaradio gotovo 140 miliona dolara od prodaje svog recepta za kečap.
Međutim, danas recepte za bilo šta možete pronaći besplatno na internetu. I njima se poslužiti, bez da ikome tražite dopuštenje ili mu nešto platite.
I dok smo sretni i zadovoljni u kuhanju po različitim (još uvijek besplatnim) receptima, neki se pitaju može li se recept unovčiti i mogu li oni koji su ga izmislili od njega nešto i zaraditi? Slično kako to čine muzičari, pisci i ostali.
Nathan Myhrvold tehnološki je stručnjak koji je postao eksperimentalni chef pa objavio knjigu recepata. On je jedan od onih koji misli kako bi recepti trebali postati zaštićeno autorsko djelo, poput muzike, poezije i umjetnosti, piše express.hr.
– Postoji određena usporedba recepata i kompjuterskih kodova. Recept za jedinstveni proizvod je poput zaštićenog koda – rekao je.
U SAD-u većina recepata nije zaštićena autorskim pravom uveliko zbog toga što većinom “samo” sadrže nazive sastojaka i njihove količine. Slično je i u Europi.
– Takve instrukcije nisu ni originalne, a ne mogu se ni kvalificirati kao umjetničko djelo – objašnjava Martin Berger iz švedskog patentnog i registracijskog ureda. No, Myhrvold recepte uspoređuje sa svojim prijašnjim poslom i pričom o fontovima.
– Postoje hiljade različitih dizajna fontova. I dok oni nisu zaštićeni, nazivi fontova jesu. Nisu zaštićene mjere, tj. “koordinate” koje ćete stavit u kompjuterski program poput proporcija sastojaka u recept. To je malo zbrkano, ali takav je zakon – rekao je.
Slično je i s Cronutom – popularnim američkim slatkim pecivom koji je zapravo kombinacija kroasana i krofne. Tehnika i recept izrade ove krofne i kroasana nije zaštićena, ali slastičar Dominique Ansel zaštitio je naziv tog slatkog peciva. I poprilično agresivno bori se sa onima koji ga kopiraju. Iako trademark može poslužiti kao dobra zaštita brenda, nije aktivni izvor zarade.
Myhrvold naglašava kako bi patentiranje mogao biti potencijalni način “unovčavanja” recepta, iako je to za većinu chefova, nepraktično. Patentiranje recepata stoji oko hiljadu dolara i mora zadovoljiti niz kriterija, kao što je jedinstvenost i korisnost. Tako npr. tofu ima nekoliko patenata zbog netipičnog procesa proizvodnje.
Izvor: Express.hr
