Moglo bi doći do izbijanja totalnog rata u koji će se uključiti velike zemlje, smatraju stručnjaci.
Analitičari i stručnjaci jednoglasno su se složili da je region kandidat za sve mogućnosti, imajući u vidu nastavak izraelskog rata u Pojasu Gaze, razvoj događaja u Crvenom moru kao i nepredvidivosti odluka izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.
Liqaa Maki, viši istraživač Al Jazeerinog Centra za studije, kaže da militarizacija Crvenog mora za koju su odgovorne američke i zapadne flote čini regiju plodnim tlom za povećanje napetosti, a “jedan od vojnih brodova mogao bi biti pogođen”, u nedostatku mogućnosti da se procijeni kolike su sposobnosti Husa.
Maki je dodao, tokom gostovanja u Al Jazeerinoj emisiji “Gaza… Šta dalje?”, da su trenutna rješenja improvizacija, jer su to samo pokušaji odbijanja stalnih udaraca bez mogućnosti uništavanja platformi ili sprečavanja napada, osim toga da Washington nije spreman voditi rat.
Zaključuje da su sve veće šanse da će rat u Gazi eskalirati, “i svi bi mogli biti uvučeni u bliskoistočnu krizu. Moglo bi doći do izbijanja totalnog rata u koji će se uključiti velike zemlje, uključujući Zapadnu Evropu”.
Ističe da je Washington umiješan u rat, a odluka o njegovom pokretanju donesena je u dogovoru između Amerike i zapadnih prijestolnica s Tel Avivom ”kako bi se regija riješila oružanih grupa, jer postoje projekti za normalizaciju odnosa u budućnosti koji integriraju Izrael u Bliski Istok kao vodeću državu”.
Maki navodi da nijedan američki zvaničnik nije pozvao na trajni prekid vatre, već na privremeno humanitarno primirje, uz istovremeno stavljanje naglaska na to da je neophodno poraziti Hamas. Dodaje da Washington i zapadne prijestolnice pružaju Izraelu diplomatsku, vojnu i medijsku podršku.
Sve mogućnosti su otvorene
S druge strane, Muhammad Saleh Sedqian, istraživač specijaliziran za regionalna pitanja, potvrđuje da je problem kontinuirana agresija na Gazu i prijetnja invazijom na Rafah, a ne oružje koje posjeduju Husi.
”Ono što se dešava u Crvenom moru i Bab al-Mandabu odraz je onoga što se dešava u Gazi”, kazao je.
Sedqian dodaje da su Iranci upozorili na otvaranje novih frontova nakon više od mjesec dana od izbijanja rata u Gazi, “a moglo bi doći do otvaranja i drugih, novih frontova, jer Teheran ne može kontrolirati postupke svojih saveznika”.
Smatra da su svi koji krizu na Crvenom moru posmatraju odvojeno od rata u Gazi daleko od realnosti, a kao argument za to navodi riječi Husa da će prestati s napadima na brodove koji idu prema Izraelu ako prestane agresija na Gazu.
Sedqian ističe da Netanyahu nije ostvario svoje strateške ciljeve, prema tome, mogao bi počiniti određene gluposti izvan okupirane Palestine. Kada je riječ o načinu na koji će se trenutni rat završiti, ističe da su sve mogućnosti otvorene.
Nakon 20. oktobra prošle godine, pojavile su se iranske procjene da ne treba doći do širenja rata. Teheran je radio na provedbi tih procjena, jer Netanyahu želi uvući Amerikance i Irance u sukob.
‘Odvraćanje pažnje’
Sa svoje strane, bivši zvaničnik američkog State Departmenta William Lawrence smatra da su Husi napali međunarodnu plovidbenu rutu i pretvorili je u sukob unutar regionalne agende. Dodaje da su hiljade brodova morale promijeniti svoj kurs prema Rtu dobre nade, što je izvršilo pritisak na međunarodnu trgovinu.
Napominje da su Husi gađali 25 brodova, a neki od njih nisu imali nikakve veze s Izraelom. Takva situacija navela je 25 zemalja da formiraju koaliciju za zaštitu brodova i komercijalnih kompanija. Smatra da ovo što se dešava odvlači pažnju i pomaže Izraelcima, a ne Palestincima.
Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države i Evropska unija rade na uspostavljanju mira u Jemenu, ali Husi to ne žele, zbog čega su gađali brodove koji nemaju veze s Izraelom i uzimali mornare za taoce.
Govoreći o nedavnom glasanju Vijeća sigurnosti protiv alžirskog nacrta rezolucije o prekidu vatre u Gazi, Lawrence navodi da je Washington pogriješio što je iskoristio veto i da nije trebao koristiti to pravo. Potom je skrenuo pažnju na, kako je to nazvao, ”diplomatsku igru u Vijeću sigurnosti” te dodao da su Alžirci trebali komunicirati s Washingtonom, kao što su to ranije učinili Emiraćani.
Izvor: balkans.aljazeera.net