Korištenje mobitela na nastavi postala je sasvim normalna aktivnost učenika širom svijeta pa i u našoj zemlji. Problem nastaje kada na taj način ometaju i ugrožavaju obrazovni proces, što se, saznajemo, dešava gotovo svakodnevno. Stoga smo pitali stručnjake treba li u bh. školama ograničiti ili zabraniti upotrebu mobitela, po uzoru na pojedine evropske zemlje.
Ne postoje jasno propisani pravilnici o korištenju mobitela u osnovnim i srednjim školama u Federaciji BiH, dok je u RS-u nešto drugačija situacija. Pojedine škole u FBiH ograničile su upotrebu mobitela na osnovu internih odluka, dok ni u jednom kantonu ne postoje smjernice o korištenju mobitela na nastavi.
Ograničiti upotrebu
Saudin Sivro, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, smatra kako je potrebno održavati okrugle stolove na kojima bi roditelji, stručnjaci, psiholozi i nastavnici razmatrali eventualno ograničenje upotrebe mobitela u bh. školama.
“Danas svako dijete ima mobitel i, nažalost, dešava se da ga koriste za fotografisanje, snimanje ili dopisivanje na nastavi, što nikako nije uredu. Mi nismo za potpunu zabranu korištenja mobitela, jer zbog današnje sigurnosne situacije učenici se moraju javljati svojim roditeljima. Međutim, potrebno nam je ograničenje upotrebe mobitela, i to jednoobrazno. Ne može u jednoj školi postojati zabrana, a u drugoj da svi slobodno koriste mobitele. Moramo kroz zakon i pravilnik regulisati korištenje mobitela na nastavi”, kazao nam je Sivro.
On dodaje kako učenicima treba ograničiti korištenje mobitela, osim u slučajevima kada im trebaju za prikupljanje određenih podataka, posebno na časovima informatike.
“Nadležna ministarstva bi trebala kroz svoje redovne konsultacije školama, nastavnicima i roditeljima dati instrukciju u kojoj će jasno propisati ograničenje upotrebe mobitela. Škole ne bi trebale same od sebe uvoditi zabrane. Neprihvatljiv je takav način. Potrebno nam je jedinstveno rješenje”, istakao je Sivro.
Iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH potvrdili su nam kako se korištenje mobitela u školama uglavnom uređuje na nivou škola, odnosno propisuje pravilima škola.
“Mi pozdravljamo sve do sada provedene aktivnosti u vezi s uvođenjem jasnih pravila korištenja mobilnih telefona u školama te se nadamo da će sva nadležna kantonalna ministarstva obrazovanja dati određene smjernice školama kako da eventualno pristupe optimalnom rješavanju ovog pitanja. Naš stav jeste da, u svakom slučaju, trebaju postojati izvjesna pravila u školama koja će osigurati da korištenje mobitela ne ometa nastavni proces, odnosno odgojno-obrazovni rad u školi”, odgovorili su nam iz Federalnog ministarstva obrazovanja BiH.
S druge strane, prema Zakonu o osnovnom vaspitanju i obrazovanju RS-a, zloupotreba mobilnih telefona za vrijeme nastave i snimanje videoklipova za vrijeme boravka u školi i njihova daljnja distribucija smatra se težom povredom dužnosti učenika.
“Za ovu vrstu povrede dužnosti učeniku može biti izrečen ukor direktora, ukor nastavničkog vijeća ili premještanje iz jedne u drugu najbližu školu”, kazali su nam iz Ministarstva prosvjete i kulture RS-a.
Također i Zakonom o srednjem obrazovanju i vaspitanju RS-a kao teža povreda obaveze učenika definisana je zloupotreba korištenja mobilnih telefona u školi, s tim da se u ovom slučaju učeniku može izreći isključenje iz škole.
Korištenje mobitela u školi je pitanje o kojem raspravljaju roditelji i uprave škola širom Evrope i Amerike. Naprimjer, Francuska je u julu ove godine uvela zabranu korištenja mobitela u osnovnim školama, što je bilo predizborno obećanje predsjednika Emmanuela Macrona.
Utjecaj na psihu učenika
Psihologinja i psihoterapeutica Armina Čerkić govori nam kako su Amerikanci počeli zabranjivati upotrebu mobitela u školama, jer su primijetili da u velikoj mjeri utječu na smanjenje pažnje učenika tokom nastave.
“U 2015. godini vršeno je istraživanje u Velikoj Britaniji koje je pokazalo kako su učenici kojima je bilo zabranjeno korištenje mobitela tokom nastave imali bolje rezultate na testovima znanja. Također, rađena su i istraživanja o korisnosti mobitela u procesu nastave i rezultati su pokazali da mobiteli, naročito pristup internetu, mogu imati pozitivan utjecaj na učenike, ali je potrebna velika uključenost nastavnika u pružanju smjernica i superviziji učenika”, kazala nam je Čerkić.
Ona smatra kako je u osnovnim školama u BiH potrebno podržati nastavno osoblje u korištenju tehnologije pri radu, a u cilju unapređenja procesa nastave.
Prema mišljenju psihologinje i psihoterapeutice Nermine Vehabović-Rudež, iz perspektive roditelja djeci su potrebni mobiteli u školama radi komunikacije. Međutim, kako kaže, iz ugla psihologije nije dobro da djeca tokom nastave imaju mobitele kod sebe.
“Učenici zbog mobitela gube koncentraciju, ne učestvuju u nastavi i umjesto da razvijaju svoju psihu kroz interaktivni rad s drugom djecom i nastavnicima, postaju sve više usamljenici. Osim toga, dokazano je kako nekontrolisano korištenje mobitela djeluje na mozak djeteta. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je tehnologija veoma bitna za modernog čovjeka i korištenje tehnologija u školi je neophodno, ali uz stručno vođenje”, ističe Vehabović-Rudež.
Saradnja i usklađenost nastavnika i roditelja, kažu psiholozi, ključna je za dobrobit djece kada je riječ o korištenju mobitela u školi.
“Oni su direktno odgovorni za zdrav psihički razvoj djece. Ne možemo dati odgovornost djeci koliko će i kako koristiti mobitele jer oni to ne mogu samostalno odlučiti. Odrasli trebaju kontrolirati i dozirati korištenje mobitela za dobrobit djece”, istakla je Vehabović-Rudež.
Naši sagovornici zaključuju kako se popularni elektronski uređaji mogu iskoristiti za poticaj djece u obrazovanju, ali da se mora stati ukraj korištenju mobitela ispod klupe.
klix.ba
